Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
10 mé 2024, sanm

Mézami tazantan mi lir bann komantèr déssèrtin kriyèr d’nuite i mète dsou bann zartik é shak foi k’in déssidèr osinonsa in ède-déssidèr i fé in propozission mi antan parl in shoi idéolojik. Sé konmsa ké pou lo tram-train Paul Vergès l’avé fé, lété soidizan, in shoi idéolojik. In train pou La Rényon wala pou vréman in shoi idéolojik !!!!
Kan déssèrtin téi di sa, zot téi vé dir néna d’ote kalité déssizyon lé possib prann an métan lidéoloji d’koté : donk wala k’i pran bann déssizyon sinploman téknik, osinonsa ékonomik é sa i vé dir sé in déssizyon rézonab, k’i obéi bann shoi ékonomik — boudikonte bann bon shoi i doi done bon rézilta… Alé dormi don !
Zordi noute toute i koné dann plizyèr domène konm lotonomi énèrjétik, konm ansèrv lo la mèr pou klimatiz bann batiman piblik, osinonsa bann shoi konssèrnan lotosifizanss alimantèr, konm nou la pa pri bann bon déssizyon kan lété l’èr — bann profitèr la bar noute shomin — zordi ni kour déyèr san ratrapé. Si Paul Vergès l’avé gingn prann bon kalité déssizyon dann tan nou noré pa trouv anou dann linpass konm ni lé zordi.
A ! Biensir vi ké sa lété la déssizyon la majorité Paul Vergès téi pé dir, sa bann shoi idéolojik é donk té i falé pa prann mé o fète kissa lé dann larozoir zordi ? Kissa si la pa bann rényoné ? Poitan bann déssizyon-la lété dann lintéré La Rényon é lété pou tir anou dann larozoir olèrk mète nou dann trou. Sé konmsa ké mi oi lé shoz !
Zordi néna in gran déba dsi Air Austral é gouvèrnman té bien dispozé akokine anou avèk Corsair olèrk ankouraz anou amélyor noute konpagni épi fèr an sorte ni baz anou lo myé possib issi dann losséan indien avèk bann bone rolassion rantre nou épi l’Inde épi La chine épi d’ote péi k’i borde losséan indien é sirtou pa tonb dann pano Air-Franss in konpagni monopolistik.
Mi sorte oir la préféktir épi bann zakssyonèr privé la obliz bann travayèr sign in zakor pou diminyé nivo d’vi-par-la 45 % par rapor 2020 épi goumante la sharj travaye… Pou rotrouv in konpagni bénifissyèr dann in an. Pandan s’tan-la kabri i manz salade é bann travayèr va rotrouv azot dann difikilté. Sa lé réalist sa ? Sa lé pa idéolozik ? Sa sé pa lidéoloji kapitalist sa ? Dor la don !
Si la pa sa, mi oi pa koué k’i lé.
A bon antandèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture