
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
10 mé 2024, sanm
Mézami tazantan mi lir bann komantèr déssèrtin kriyèr d’nuite i mète dsou bann zartik é shak foi k’in déssidèr osinonsa in ède-déssidèr i fé in propozission mi antan parl in shoi idéolojik. Sé konmsa ké pou lo tram-train Paul Vergès l’avé fé, lété soidizan, in shoi idéolojik. In train pou La Rényon wala pou vréman in shoi idéolojik !!!!
Kan déssèrtin téi di sa, zot téi vé dir néna d’ote kalité déssizyon lé possib prann an métan lidéoloji d’koté : donk wala k’i pran bann déssizyon sinploman téknik, osinonsa ékonomik é sa i vé dir sé in déssizyon rézonab, k’i obéi bann shoi ékonomik — boudikonte bann bon shoi i doi done bon rézilta… Alé dormi don !
Zordi noute toute i koné dann plizyèr domène konm lotonomi énèrjétik, konm ansèrv lo la mèr pou klimatiz bann batiman piblik, osinonsa bann shoi konssèrnan lotosifizanss alimantèr, konm nou la pa pri bann bon déssizyon kan lété l’èr — bann profitèr la bar noute shomin — zordi ni kour déyèr san ratrapé. Si Paul Vergès l’avé gingn prann bon kalité déssizyon dann tan nou noré pa trouv anou dann linpass konm ni lé zordi.
A ! Biensir vi ké sa lété la déssizyon la majorité Paul Vergès téi pé dir, sa bann shoi idéolojik é donk té i falé pa prann mé o fète kissa lé dann larozoir zordi ? Kissa si la pa bann rényoné ? Poitan bann déssizyon-la lété dann lintéré La Rényon é lété pou tir anou dann larozoir olèrk mète nou dann trou. Sé konmsa ké mi oi lé shoz !
Zordi néna in gran déba dsi Air Austral é gouvèrnman té bien dispozé akokine anou avèk Corsair olèrk ankouraz anou amélyor noute konpagni épi fèr an sorte ni baz anou lo myé possib issi dann losséan indien avèk bann bone rolassion rantre nou épi l’Inde épi La chine épi d’ote péi k’i borde losséan indien é sirtou pa tonb dann pano Air-Franss in konpagni monopolistik.
Mi sorte oir la préféktir épi bann zakssyonèr privé la obliz bann travayèr sign in zakor pou diminyé nivo d’vi-par-la 45 % par rapor 2020 épi goumante la sharj travaye… Pou rotrouv in konpagni bénifissyèr dann in an. Pandan s’tan-la kabri i manz salade é bann travayèr va rotrouv azot dann difikilté. Sa lé réalist sa ? Sa lé pa idéolozik ? Sa sé pa lidéoloji kapitalist sa ? Dor la don !
Si la pa sa, mi oi pa koué k’i lé.
A bon antandèr salu !
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)