I paré, Lédikassion nassyonal néna in bon bidzé an kantité, mé li rann in bonpé shak ané san dépanssé !???

11 avril 2024, sanm Justin

Mézami mi yèmré zot i ésplike amwin in n’afèr, mwin la pèr pa tro bien konprann. Sète afèr-la — i porte dsi lo bidzé lédikassion nassyonal. Mwin la antann dann radio in syndikalist apré di in n’afèr : Promyèrman i paré La franss néna in bidzé in pé kosto pou son lédikassion nassyonal. De tou tan sa lé konmsa é va kontinyé d’ète konmsa. Sa sé sak i di partou, sé ladsi goyvèrnman i fé son bate-tanbour — i apèl sa léfé d’anonss. Solman lo dézyèmman i fo konète issi é de toutan sa lé konmsa, lo miniss lédikassion nassyonal i rann lo trézor piblik, shak ané, in gro paké larzan : in milyar l’ané 2023 é sa i fé an missoukante san bate tanbour do préféranss.

Si sak mi di lé pa vré, alor kal amwin toute suite pars m’a fonss dann mon délire. Si lé vré ni pé kontinyé…

Alor mi domann dann mon kèr pou kossa lédikassion nassyonal i rann toussa larzan la lo gouvèrnman shak ané. Konm lo gran poète Prévert téi di : rant dë shoz lune, l’ote lo solèye. Si i rann larzan l’éta d’apré mwin sé pars la pa bézoin ; é si la pa bézoin sé ké lo ministère néna pliss k’i anfo. Sa i vé dir lo ministère la pa bézoin larzan pou okipe bann marmaye andikapé — vré sansa fo ? Si i rann sé ké lédikassion nassyonal son bann létablisman lé an nik, fonksyonèl é toute lo tranbleman-vré ou fo, si i rann sé ké dsu lo poinnvizé lo nivo bann zélèv, La franss i tyé 1é i blèss katorze-lé vré sansa lé fo ? Si i rann sé ké la roshèrch lé o top an franss donk la pi bézoin rodé si la fine trouvé-vré osinon fo ?

Si mi ékoute bann sindikalist, si mi ékoute bann paran, si i ékoute bann zélèv, mwin néna linpréssyon lédikassion nassyonal la bien bézoin so larzan li rande in pé toulézan é si li la bézoin akoz li dépanss pa… i paré bann koko fromaz i travaye ladan na poin kouraz propoz zot miniss dépanss pliss kéli dépanss. I diré zot la pèr k’i zok azot. Dann sé kondission lédikassion nassyonal sar touzour an aryèr si la valèr in lédikassion nassyonal i baz dsi lo bidzé. Sé larzan k’i fré la kalité ?

Mwin pèrsonèl mwin lé pa sir si téi dépanss larzan korèktoman é bin La franss sré bien avanssé dann son sistèm lédikassion… pétète avèk son mové rézilta, pars lédikassion nassyonal néna in mové rézilta — li sré onté d’dépanss son bidzé. Toute fasson, la pa domin la vèye lédikassion nassyonal an franss nora in bon kalité avèk bon rézilta.si tèlman k’in minorité va bien travaye épi gingn bon diplôme é in majorité va rèss ankor dsi lob or la kivètte.

Si tèlman sa i rapèl amwin lo kozman in lanssien prézidan d’konsèye té di konmsa : « La guèr sé in n’afèr tro sèyé pou mète sa dan la min bann militèr »… Mi pouré dir lédikassion bann jenn lé tro délika pou konfyé sa lédikassion nassyonal.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus