I paré, Lédikassion nassyonal néna in bon bidzé an kantité, mé li rann in bonpé shak ané san dépanssé !???
11 avril 2024, sanm Justin
Si sak mi di lé pa vré, alor kal amwin toute suite pars m’a fonss dann mon délire. Si lé vré ni pé kontinyé…
Alor mi domann dann mon kèr pou kossa lédikassion nassyonal i rann toussa larzan la lo gouvèrnman shak ané. Konm lo gran poète Prévert téi di : rant dë shoz lune, l’ote lo solèye. Si i rann larzan l’éta d’apré mwin sé pars la pa bézoin ; é si la pa bézoin sé ké lo ministère néna pliss k’i anfo. Sa i vé dir lo ministère la pa bézoin larzan pou okipe bann marmaye andikapé — vré sansa fo ? Si i rann sé ké lédikassion nassyonal son bann létablisman lé an nik, fonksyonèl é toute lo tranbleman-vré ou fo, si i rann sé ké dsu lo poinnvizé lo nivo bann zélèv, La franss i tyé 1é i blèss katorze-lé vré sansa lé fo ? Si i rann sé ké la roshèrch lé o top an franss donk la pi bézoin rodé si la fine trouvé-vré osinon fo ?
Si mi ékoute bann sindikalist, si mi ékoute bann paran, si i ékoute bann zélèv, mwin néna linpréssyon lédikassion nassyonal la bien bézoin so larzan li rande in pé toulézan é si li la bézoin akoz li dépanss pa… i paré bann koko fromaz i travaye ladan na poin kouraz propoz zot miniss dépanss pliss kéli dépanss. I diré zot la pèr k’i zok azot. Dann sé kondission lédikassion nassyonal sar touzour an aryèr si la valèr in lédikassion nassyonal i baz dsi lo bidzé. Sé larzan k’i fré la kalité ?
Mwin pèrsonèl mwin lé pa sir si téi dépanss larzan korèktoman é bin La franss sré bien avanssé dann son sistèm lédikassion… pétète avèk son mové rézilta, pars lédikassion nassyonal néna in mové rézilta — li sré onté d’dépanss son bidzé. Toute fasson, la pa domin la vèye lédikassion nassyonal an franss nora in bon kalité avèk bon rézilta.si tèlman k’in minorité va bien travaye épi gingn bon diplôme é in majorité va rèss ankor dsi lob or la kivètte.
Si tèlman sa i rapèl amwin lo kozman in lanssien prézidan d’konsèye té di konmsa : « La guèr sé in n’afèr tro sèyé pou mète sa dan la min bann militèr »… Mi pouré dir lédikassion bann jenn lé tro délika pou konfyé sa lédikassion nassyonal.
A bon antandèr salu !
Justin
15 mai, par Manuel Marchal
L’exemple de l’industrie sucrière européenne montre que la norme est de confier la responsabilité de la stratégie industrielle aux agriculteurs (…)
15 mai, par Justin
Mi sorte lir so matin, dann zoinal, in mové nouvèl : in projé d’loi pou indamniz bann zanfan La Creuse i pass ar pa dovan lo parlman franssé so (…)
15 mai
Face à l’urgence climatique, le Conseil économique, social et environnemental (CESE) a lancé un appel : il est temps d’agir pour protéger les (…)
15 mai, par Justin
Mi souvien in kamarad té i di toultan : mwin lé pa tro for ladsu, mwin lé pa tro for la dsu.L’èr pou manzé, li lé pa tro for dsu manzé.L’èr gouté (…)
15 mai
La secrétaire générale de la CFDT, Marylise Léon, souhaite que le président Emmanuel Macron reconnaisse que la réforme des retraites n’était pas (…)
15 mai
Santé publique France confirmé la baisse du nombre de cas de chikungunya à La Réunion, tant en médecine de ville que dans les services hospitaliers.
10 mai, par Manuel Marchal
Ce 9 mai, Moscou a accueilli les commémorations du 80ᵉ anniversaire de la victoire sur l’extrême droite en Europe, en l’absence des dirigeants (…)
13 mai, par Justin
Mézami mi sorte lir dann lésprèss Maurice lo poinn-vizé in moune inportan i apèl Edouard Maunick dsi lo kréol morisien épi son dévlopman laba shé (…)
13 mai, par Julie Pontalba
Ce dimanche 11 mai, le nouveau Pape a prononcé sa première prière devant des milliers de fidèles à la basilique Saint-Pierre de Rome. Durant son (…)
13 mai, par Manuel Marchal
Les États généraux de la canne à sucre doivent poser la question de la gouvernance de la filière, responsable de la crise actuelle sans précédent. (…)
10 mai
Les eurodéputés ont adopté de nouvelles règles en matière d’émissions de CO2, offrant un délai supplémentaire aux constructeurs en retard sur (…)
13 mai, par Julie Pontalba
Les enfants qui naissent aujourd’hui ont, dans la majorité des cas, la chance de connaître leurs grands-parents, voire leurs (…)