In définission kourte épi sinp lo dévlopman dirab

4 zwin 2024, sanm Justin

Mézami, sépa si zot la romarké, souvan-dé foi ni lir zoinal épi toudinkou ni kal épi ni di, dann noute kèr : « mi sorte lir in n’afèr lé ékri in pé partou mé mwin lé pa sir bien konprann kossa sa i vé dir ». Sé konmsa, dann milyé la nuite, kan lo zour i kapote pou sorte minui pou alé dsi zéro èr - donk sorte lo troi zyin pou ariv lo kate mèm moi — mi bite dsi lo mo « dirab » - « dévlopman dirab »… Wala ké mi domann amwin avèk mwin-mèm kossa sa i vé dir pou toulbon ?

Pars fransh vérité, avèk bann mo, i ariv mwin lé batu, pars zot i vé dir kékshoz é mi ariv pa bien konprann kossa. Poitan, san vanté, dann mon vi mwin la fine lir sansa antann bann mo difissil défoi mwin téi koné mèmpa si i égziss, é wala ké dé pti mo mi majine, sansa mi lir dann Témoignaz l’apré kass mon somèye... i fo mi éklèrssi sa, avan rotonb dann lo bra Morphée. Alor mi rode dsi linternet épi mi lir in définission kourte épi sinp lo dévlopman dirab é kossa définission-la i di ?

Dévlopman dirab sa i vé dir bann sossyété imène zordi lé blizé viv épi kontante zot bézwin san andikape lo kapassité bann zénérassion, sak v’ariv domin pou kontante zot bézoin azot… pars ankor in kozman klèr é nète k’i di konmsa nou lé pa propriyétèr la tèr ni loué sa avèk noute zanfan… mé noute zanfan zot mèm sar pa propriyétèr la tèr vi ké zot va loué sa avèk noute pti zanfan é kan mi di mwin lé batu avèk bann kozman mi panss zot i suiv amwin.

Astèr mi rode in pé lo boute épi mi kontinyé mon léktir é wala sak mi lir konm lésplikassion pou éspliké : o fon pou parl konkrèteman lo dévlopman dirab sa in manyèr la sossyété lé roganizé tèl fasson li gingn égziss pandan lontan. Donk lé oblizé li tienbo konte sak lé obligatoir pou koméla avèk sak sar obligatoir dann noute demin konm la défanss la natir, son bann rossours natirèl osinonsa la zistiss sossyal épi ékonomik (antanssion sa i sorte dann lo rapor Bruntland lané 1987 é sé l’ONU la fé sa dann in komission mondyal dsu lanvironeman épi lo dévlopman).

Zot i oi sa la pa sinp konm in kréyon déyèr zorèye pars si zot la bien konpri ali sé kékshoz ni kour déyèr san gingn trapé é opliss ni kroi ni raprosh wala ké li mète anou in lastik é nou lé bien annuiyé avèk sète afèr kè ni rode trapé mé ni gingn pa..

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus