In lidé k’i vien amwin konmsa an rogardan bann zézolinpik.

6 août 2024, par Justin

Mézami, zé-zolinpik Paris la komanss dopi in somenn édmi épi mi sipoz , konm mwin, si zot néna lo tan, zot i gard-gard in pé bann zéprèv-mèm si zot i di zot i garde pa !-sa sé la kokètri bann zintéléktyèl sa. Biensir mi sava pa gougnarde pèrsone dsi bann zafèr la, pars mi panss néna losson pou tiré dann sak i fé laba pou anrishi d’ote séktèr laktivité.

Par égzanp ni apèrssoi si néna in bonpé zéprèv lé la dopi Baron de Courbertin, néna d’ote i shanj in pé épi bann nouvo zéprèv i aparète…Konm lo surf,lo skate board,lo breakdance é in bonpé d’ote ankor. Néna galman rigbi a sète,basket a troi, Bmx... Si zot i vé konète toutt sak i fé zot na ka domann zot téléfone, li va dier azot pars séin bavar.

Astèr kossa i pé vni dan mon tète kan mi suiv in n’afèr konmsa ?

Lé pa konpliké, toudinkou mi panss lédikassion nassyonal é mi di,dann mon kèr, akoz pa dépoussyèr in pé lédikassion noute bann marmaye épi noute bann jenn. Sirtou alé pa dir amwin si bann jenn i vé zot i pé aprann bonpé zafèr i fé pa lékol, alor pou kossa shanj lékol si la konéssanss i vien ziska bann marmaye san pass par lékol. Zot i trouv pa lé bète sak mi sorte di ? Assiréman é mwin antouléka mi trouv sa lé pa tro intélizan.

Mi panss an promyé lyé lansègnman an kréol. Mi trouv dopi k’i anparl la pa avanss bien vite, é lapa boujé pou vréman an konssékanss. La fote kissa ? In monstré i apèl lédikassion nassyonal mé pa solman in pé rantre nou lé résponssab sète afèr-la. Toute sak la pa konète la rishèss noute lang épi note kiltir é la fé toute pou k’i avanss pa dann domenn-la.sak néna lo rime dan son né li na ka moushé !

Mé inn foi ké la fine di sa i fo lo kréol, la kiltir kréol, la konéssanss La Rényon épi loséan indien sa i rante dann lédikassion noute bann marmaye… Mézami zot i koné néna in n’afèr mwin néna orèr, sé kan i di bann rényoné i koné pa listoir La Rényon ébin kissa i pé dir amwin oussa i aprann sa, Antouléka pa dann lékol é pétète par ptite doz- dozète dë goute konm sak i mète dann zyé.Assé pou obliye ali vitman vitman.

Astèr mi pé dir kansa va aprann la filozofi, bann syanss lanvironeman, bien manyé kansréti in téléfone portab-sansa in pti lordinatèr. Kansa bann maramye va métriz lintélizanss artifissyél ? sa sé in bon zafèr pou la téknolozi…. Oté ! La lé sèryé-la mwin néna in pti zanfan i di amwin koman i fé si lo lamontrèr li mèm i koné pa. Li pé aprann zot i kroi pa ? Li pé konm li pé pa.

Eskiz mon pardon mézami, mi panss mwin ossi mwin lé bien ignoran dann in bonpé zafèr-mwin lé largué mé lédkassion popilèr i pé pa lèss demoune dsi lo karo konmsa.Donk wala in sistèm lédikassion i fo pa néglijé é i fo donn lo moiyin pou avanssé..

A bon antandèr salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus