
Lotonomi alimantèr ? Dann in plan rényoné pou noute dévlopman.
17 juin, parMézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
11 mars 2024, sanm
Mi vé pa lèss lo zour lo droi bann fam — lo uit mars — éloign in pé tro san anparl azot in ka partkilyé, sète mon momon amontrèz dann lékol Boi d’Nef Sin-Dni dann bann zané 50 — 1950 — é koman èl la nyabou fé in lékol avèk sak lété pankor in lékol pou amontr marmaye lir, ékrir, konté, sof dsi papyé épi dann dossyé laba viss-réktora… Dann tan-la téi anparl pa lo réktora.
Figuir azot dann tan-la l’avé in santène marmaye téi sava lékol Boi d’Nèf é kan téi ariv kour moiyin dé osinonsa fin d’étide, bann paran téi tir bann marmaye lékol Boi-d’Nèf pou mète azot Sinte-Klotide in lékol pli koté, avèk la shanss pou bann zélèv gingn in sèrtifika kissoi pou rante dann in kour konplémantèr kisoi an sizyème osinonsa an sinkyèm… dé foi mèm kan bann fiye téi trape zot kinzan épi troi moi bann paran téi tir azot lékol pou okipe bann pli pti défoi mèm pou maryé.
Donk in zour mon momon kan èl téi vienn sorte lékol normal, banna la mète aèl diréktriss dann lékol Boi d’Nèf. In bon déssizyon, mé in gran lérèr imène pars l’avé in vyé lamontrèz téi koné pa lo b-a-Ba dann son métyé ; té pa in bone déssizyon pars toute sak téi konte dann vilaz la monte in kabal konte la diréktriss nouvèl téi vienn arivé.
Mé arien, la ptite madam épi son mari la désside mète azot o travaye.
Lo mari téi okipe la kontabilité, téi okipe amenn manzé la kantine pars momandoné manzé l’avé poin. Si zot i lir Bayalina dann Témoignaz zot va konprann koman lé shoz téi marsh dann tan-la. Madam la diréktriss té okipe fé travaye son bann zélév la somenn normal épi mèm lo soir, défoi lo zédi matin, défoi dann vakanss… si tèlman k’inn ané mirak néna marmaye la komanss pass sèrtifika…
Pa in bonpé, mé dé-troi é sa téi shanj lo limaz lékol Boi d’Nèf. Défoi mèm konm té loin, par raporte Sin-Dni la vil ; lo mari téi mète marmaye déyèr moto pou alé pass légzamin. Défoi mèm téi mète marmaye dann kamion épi sa té i pèrmète bann marmaye pass zot légzamin — mi diré pa dann bone kondission mé dann kondission akséptab.
Zordi sé lo dis é lo dismars sé lanivèrsèr monm momon amontrèz lékol Boi d’Nèf. Zordi èl lé fine pass l’ote koté : travaye la iz son santé, la kabla bann moune la fatig ali, si tèlman in zour èl té blizé arète travaye é nou son bann zanfan nou la suiv aèl dann son maladi k’téi fini pi, mé sir ké la maladi téi sar gingn konte èl. Mé bann losson èl la done anou étan vivan, sa sé kékshoz nou la pa obliyé.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
Le Haut-Commissaire de l’ONU aux droits de l’homme, Volker Türk, a indiqué que "l’héritage brutal du colonialisme persiste. Le racisme reste un (…)
Le nouveau plan de 29 milliards, au lieu des 44 milliards demandés pour 2025, va prioriser l’aide pour 114 millions de personnes.
« Monmon ! Not dé Tikarl i dsann la kaz Timari, in ? – Alé azot. Amiz pa soman. Sirtou, Tikok mi prévien aou, artourn pa isi ek linz an morso, (…)
Nous avions une occasion historique. Celle de montrer la voie, celle d’aligner nos grands discours internationaux avec la réalité de notre action (…)
Mézami,mon bann dalon, Mwin lé sirésèrtin zot i koné sa pars sa sé in fraz i sorte dann maloya otantik. Bien antandi nou la antann sa dann (…)
Mézami i paré la droite i rostriktir aèl apré la mortalité lanssien mèr Sin-Pyèr. El la trouv in nom : Nouvel’R. El la trouv in shèf : Mr (…)
Positionnement régional et unanime des Etats membres de la Commission de l’océan Indien (COI) à la 3ème Conférence des Nations unies sur l’océan (…)
Karine Lebon, députée de la 2e circonscription de La Réunion, dénonce une nouvelle fois la double taxation de TVA subie par les particuliers (…)
Selon un communiqué publié ce mercredi par la Chine, les deux pays ont bien progressé dans le désamorçage de leurs préoccupations économiques et (…)
Dèk la klos la soné, Tikok la fons dan la kour lékol konm volay si grin maï, é tout suit la komans santé : « Vive lé va-kan-se, pa de pé-ni-tanse (…)
Le Programme des Nations Unies pour le développement (PNUD), en collaboration avec le gouvernement des Seychelles à travers le ministère de (…)