Kan mèm kozman, kan mèm larzan, la lang kréol v’arivé don

Kan mèm lo kou, kan mèm boubou, kiltir kréol v’arivé !

21 zwin 2024, sanm Justin

Mézami zot i koné, dopi lontan, milite pou anlériz — si zot lé dakor avèk mo-la — donk mète lo kréol rényoné anlèr té pa fassil toulézour é toute sorte lakizassyon téi tonm dsi ou kan ou l’avé la shanss défann in pé oute poinn-vizé dann in radio, in rényon, osinonsa dann la télé. An parmi lo bann zakizassion l’avé é touzour sète-la : Méssyé Intel wi vé fé aprann kréol rényoné lé zot zanfan mé oute zanfan sa téi koz solman franssé. Fé sak mi di fé, mé fé pa sak mi fé !!!.

Sé konmsa ké yèr Axel Gauvin, prézidan Lofis la lang, la éssuiye lo fé in ladvèrsèr la koz noute kréol rényoné. Sé konmsa k’in moune i bonbarde ali avèk bann zargiman mwin la marke an-o la é pou fèr pli vré la di ali son zanfan téi koz arienk franssé é son pozission lé idéolozik. Alé oir lo boug li mèm l’avé pran in pozission pli idéolozik ké sa wi mor… Axel la ésplike son zanfan la touzour été a l’èz kissoi an kréol, kissoi an franssé é konm li mèm li lé pou in lédikassion biling sa i fé pa li rien sirtou ké son zanfan la bien réissi.

Ni pé arète la pars la plipar d’moune la pran la parol l’avé pwin in poinnvi séktèr épi inbéssil, konm lo moune mi anparl azot… Mé lé vré k’néna dmoune i kontinyé kiltiv so bann poinnvi réakssyonèr épi alyéné. Alyéné pou koué ? Pars normalman shakinn rante nou lé fyèr sak son pèp la fé é si sé lalang li lé fyèr lo kréol rényoné. Toute… sof in pé k’i spékile par avanss dsi la mor noute kréol rényoné, osinonsa la rédikssion son sirfass d’itilizassion épi son gran ranplassman par la lang bann franssé an léssan lo kréol konm i di in pti plass pou assiz dsi galé shofé.

Mézami nou na pwin pou roujir noute lang kréol, ni noute kiltir, noute lidantité rényonèz — mwin pèrsonèl mi rovandik mon patriotism kréol rényoné épi mon lidantité pliryèl é sa lé pa pou jène amwin. Késtyonn lang mi yèm noute kréol rényoné pars sé nou k’la fé sa. Mi yème lo franssé épi d’ote lang pars banna la prète anou sa, donk mi romèrssyé azot pou sa, san obliye dir banna néna in lang i épi in kiltir mi ador par dsi toute, sé la lang é la kiltir rényonèz… Sa i anpèsh pa mwin apréssyé la kiltir inivèrssèl konm shak sitoiyin dü monde lé tenu d’apréssyé.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus