Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
Kan mèm kozman, kan mèm larzan, la lang kréol v’arivé don
21 zwin 2024, sanm

Mézami zot i koné, dopi lontan, milite pou anlériz — si zot lé dakor avèk mo-la — donk mète lo kréol rényoné anlèr té pa fassil toulézour é toute sorte lakizassyon téi tonm dsi ou kan ou l’avé la shanss défann in pé oute poinn-vizé dann in radio, in rényon, osinonsa dann la télé. An parmi lo bann zakizassion l’avé é touzour sète-la : Méssyé Intel wi vé fé aprann kréol rényoné lé zot zanfan mé oute zanfan sa téi koz solman franssé. Fé sak mi di fé, mé fé pa sak mi fé !!!.
Sé konmsa ké yèr Axel Gauvin, prézidan Lofis la lang, la éssuiye lo fé in ladvèrsèr la koz noute kréol rényoné. Sé konmsa k’in moune i bonbarde ali avèk bann zargiman mwin la marke an-o la é pou fèr pli vré la di ali son zanfan téi koz arienk franssé é son pozission lé idéolozik. Alé oir lo boug li mèm l’avé pran in pozission pli idéolozik ké sa wi mor… Axel la ésplike son zanfan la touzour été a l’èz kissoi an kréol, kissoi an franssé é konm li mèm li lé pou in lédikassion biling sa i fé pa li rien sirtou ké son zanfan la bien réissi.
Ni pé arète la pars la plipar d’moune la pran la parol l’avé pwin in poinnvi séktèr épi inbéssil, konm lo moune mi anparl azot… Mé lé vré k’néna dmoune i kontinyé kiltiv so bann poinnvi réakssyonèr épi alyéné. Alyéné pou koué ? Pars normalman shakinn rante nou lé fyèr sak son pèp la fé é si sé lalang li lé fyèr lo kréol rényoné. Toute… sof in pé k’i spékile par avanss dsi la mor noute kréol rényoné, osinonsa la rédikssion son sirfass d’itilizassion épi son gran ranplassman par la lang bann franssé an léssan lo kréol konm i di in pti plass pou assiz dsi galé shofé.
Mézami nou na pwin pou roujir noute lang kréol, ni noute kiltir, noute lidantité rényonèz — mwin pèrsonèl mi rovandik mon patriotism kréol rényoné épi mon lidantité pliryèl é sa lé pa pou jène amwin. Késtyonn lang mi yèm noute kréol rényoné pars sé nou k’la fé sa. Mi yème lo franssé épi d’ote lang pars banna la prète anou sa, donk mi romèrssyé azot pou sa, san obliye dir banna néna in lang i épi in kiltir mi ador par dsi toute, sé la lang é la kiltir rényonèz… Sa i anpèsh pa mwin apréssyé la kiltir inivèrssèl konm shak sitoiyin dü monde lé tenu d’apréssyé.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture