
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
10 septembre 2024, par
Mézami zot i koné La Rényon-noute péi-sa in péi, la kouyoniss demoune la bien travaye dossi. La kouyoniss demoune i sorte déor é i kroi san zot noute péi téi égziss pa é téi pé pa égzisté. La kouyoniss demoune issi mèm la si tèlman tète biberon la kouyoniss déor ké zot la fini par kroir l’avé pwin arien pou gingn fé issi La Rényon.
Néna in néstan mi sorte rouvèr in radyo é la pèrsone apré kozé pou zistifyé k’i falé vide lo péi an blokan lo démografi son bann zabitan téi di : dann bann zané 1960 l’avé bien di lo péi lé pa éstansib é konm li lé pa éstanssib téi falé anvoye maksimome de moune dan la Franss. Solon li sak téi di sa lété Michel Débré é toute in bann koko sèk téi marsh avèk bononm-la.
Mé ni pé fé travaye noute koko d’tète dsi lo prétandi inéstanssibilité… Pou mwin sa i vé sirman dir néna tro d’moune La Rényon, é noute péi i vien pa bou nouri son bann zanfan, mète in toi dsi zot tète, done azot lédikassion épi fé fèr azot in métyé donk lo péi té sirpéplé é téi falé sirtou pa tro kontinyé goumante son popilassion.
Sé konmsa ké bann zanfan d’la Krèz la kite forssé la Rényon pou alé dann dézèr franssé. Sé konmsa ké la Bumidom la roganiz la migrassion noute bann jenn dopi issi ziska laba dann La franss.Sé konmsa ké la tyé pti baba dann vante zot momon dann in kliknik téi porte lo nom « Klinik Pti baba ».
Astèr alon parl in pé lo soi-dizan l’inéstanssibilité prétandi noute péi. In tan téi anparl lo manke lénèrji dann noute péi pars nou na poin bann mine charbon épi bann zizman pétrol. Sa téi di,dann tan mé koméla kissa k’i diré ankor in bétiz konmsa téi di dann zané soissante avèk toute noute sours lénèrji ?
Inèstansib pars ni gingn pa nouri noute popilassion ? Koméla pèrssone i diré ankor in n’afèr konmsa avèk lotosifizanss alimantèt lé démontré dopi lontan par bann politik épi bann zassossyaskion. Inèstanssib par raporte in dévlopman inpossib alé oir li lé bien possib é toute bann roshèch noute parti épi lé z’inn é lé z’ot la fé i amontr zistoman ké noute dévlopman lé tré possib.
Inéstanssib par raporte noute manke matyèr griz ? É ki ki diré ankor sa zordi avèk la matyèr griz noute popilassion i an manke pa. Inéstanssib par rapor noute soidizan mizèr kiltirèl,mé kissa k’i ozré ankor dir in n’afèr konmsa zordi. Fransh vérité La Rényon lé éstanssib plizyèr foi dsi li mèm é la mèr k’i antoure anou é ni pé dir shak foi ké la konéssanss i ogmante noute péi lé plizanpliss ékstanssib… 2 sak i di ankor sa zordi, promi-ziré toute lé sèk dan li.
A b oln antandèr salu !
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)