APE : alerte générale sur les emplois à La Réunion, résultat de l’aliénation
9 juin, parRisque d’anéantissement des emplois liés à la production de richesses à La Réunion
10 septembre 2024, par

Mézami zot i koné La Rényon-noute péi-sa in péi, la kouyoniss demoune la bien travaye dossi. La kouyoniss demoune i sorte déor é i kroi san zot noute péi téi égziss pa é téi pé pa égzisté. La kouyoniss demoune issi mèm la si tèlman tète biberon la kouyoniss déor ké zot la fini par kroir l’avé pwin arien pou gingn fé issi La Rényon.
Néna in néstan mi sorte rouvèr in radyo é la pèrsone apré kozé pou zistifyé k’i falé vide lo péi an blokan lo démografi son bann zabitan téi di : dann bann zané 1960 l’avé bien di lo péi lé pa éstansib é konm li lé pa éstanssib téi falé anvoye maksimome de moune dan la Franss. Solon li sak téi di sa lété Michel Débré é toute in bann koko sèk téi marsh avèk bononm-la.
Mé ni pé fé travaye noute koko d’tète dsi lo prétandi inéstanssibilité… Pou mwin sa i vé sirman dir néna tro d’moune La Rényon, é noute péi i vien pa bou nouri son bann zanfan, mète in toi dsi zot tète, done azot lédikassion épi fé fèr azot in métyé donk lo péi té sirpéplé é téi falé sirtou pa tro kontinyé goumante son popilassion.
Sé konmsa ké bann zanfan d’la Krèz la kite forssé la Rényon pou alé dann dézèr franssé. Sé konmsa ké la Bumidom la roganiz la migrassion noute bann jenn dopi issi ziska laba dann La franss.Sé konmsa ké la tyé pti baba dann vante zot momon dann in kliknik téi porte lo nom « Klinik Pti baba ».
Astèr alon parl in pé lo soi-dizan l’inéstanssibilité prétandi noute péi. In tan téi anparl lo manke lénèrji dann noute péi pars nou na poin bann mine charbon épi bann zizman pétrol. Sa téi di,dann tan mé koméla kissa k’i diré ankor in bétiz konmsa téi di dann zané soissante avèk toute noute sours lénèrji ?
Inèstansib pars ni gingn pa nouri noute popilassion ? Koméla pèrssone i diré ankor in n’afèr konmsa avèk lotosifizanss alimantèt lé démontré dopi lontan par bann politik épi bann zassossyaskion. Inèstanssib par raporte in dévlopman inpossib alé oir li lé bien possib é toute bann roshèch noute parti épi lé z’inn é lé z’ot la fé i amontr zistoman ké noute dévlopman lé tré possib.
Inéstanssib par raporte noute manke matyèr griz ? É ki ki diré ankor sa zordi avèk la matyèr griz noute popilassion i an manke pa. Inéstanssib par rapor noute soidizan mizèr kiltirèl,mé kissa k’i ozré ankor dir in n’afèr konmsa zordi. Fransh vérité La Rényon lé éstanssib plizyèr foi dsi li mèm é la mèr k’i antoure anou é ni pé dir shak foi ké la konéssanss i ogmante noute péi lé plizanpliss ékstanssib… 2 sak i di ankor sa zordi, promi-ziré toute lé sèk dan li.
A b oln antandèr salu !
Risque d’anéantissement des emplois liés à la production de richesses à La Réunion
Mézami mi rapèl lo tan nou téi koné fé gran-gran lopérassion : kissoi bann miltiplikassion plizyèr shif, kissoi bann divizion, kissoi mèm lo (…)
L’ouverture aux services de l’Accord de partenariat économique (APE) entre l’Union européenne, les Comores, Madagascar, Maurice et les Seychelles (…)
In kozman pou la rout
Communiqué officiel du 40e Conseil des ministres de la COI
Qui a dit que le peuple réunionnais était condamné à subir les schémas descendants de la mondialisation marchande et à n’être que le spectateur (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture