
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
1 zwin 2024, sanm
Mézami, mi sorte koz avèk in moune é moune-la la di amwin konmsa pou koz an kréol rényoné, i fo anvoye konm l’arivé. Kan i di konm l’arivé, mwin mi konpran i anvoye ninporte koman é sirésèrtin pou mwin sa la pa la in bon fasson d’war lé shoz.
Pou kossa mi di sa ?
Si mi pé konprann so l’anvi d’ète lib dann lo diskour an kréol. Si mi pé kroir in pé i yèmré koz dann in lang san z’ète bridé par toute sorte kodifikassion. Si mi trouv sa lézitime mi trouv so l’anvi d’anvoyé konm i ariv lé pa bon pou la lang é i pèrmète pa sov son baz li la gingn an néssan é apré kék dizène zané. Lé pa bon non pli pou bann lokitèr pars zot la bézwin koz dann la sékirité épi d’inn fasson ni pé konsidèr sa konm natirel.
Biensir mi parl lo problèm la lang kréol La Rényon mé ni pé dir dann toute lang final de konte i pé pa anvoye konm i ariv. Pou kossa mi di sa ? Mi di sa pars koz in lang sé fé konprann anou par in n’ot lokitèr la lang-la épi réssiprokman. Pars dann ninporte ékèl lang i anvoye pa konm l’arivé. Si wi koz dizon pou fé in konvèrssassion i fo le moune i konpran sak wi di. É dann in konvèrssassion i fo an rotour wi konpran sak lo moune i di aou.
Noute toute i pé konprann dann toussala néna inn sansa plizyèr lign rouz é i fo pa pass par dsi pars vitman-vitman demoune i konpran pi aou bien é si sé l’moune k’i pass la lign rouj sé ou k’i konpran pi azot bien… Sirésèrtin noute toute i koné pou fé in bon kominikassion dann noute lang kréol La Rényon i fo noute toute i koz kréol é i fo ni réspèk la baz mèm noute lang kréol La Rényon.
Lé vré é mi gnor pa la lang sé in lorganis vivan donk li pé shanjé, li pé évolyé, li pé trouv zoli-zoli tournir. Li pé vnir pli rish, pli sinp sansa pli konpliké, mé antouléka la baz i rèss lo mèm sak i fé ké lo kréol rényoné i rèss lo kréol rényoné : Kan mwin l’aprann koz kréol — mon promyé lang — mon papa épi mon momon téi koz déza kréol. Zot téi konpran amwin é mwin téi konpran azot… parèye zordi pou mon zanfan épi mon pti zanfan, talèr mon laryèr pti zanfan.
Bien antandi mi parl in lang lé né momandoné épi li la fé son shomin é apré plizyèr foi santan li lé touzour vivan. Son larshitéktir i rèss apopré parèye é dann lavnir son larshitéktir sar ankor parèye sof si li ariv a disparète pars demoune inkonsékan nora pa défann ali konm li doizète défandi. An atandan li lé la é bien la é bien vivan promyèr pyèr lo jéni noute pèp rényoné.
A bon antandèr salu !
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)