La CTAP pour régler la précarité
27 juillet, parCrise des PEC à La Réunion
1 zwin 2024, sanm

Mézami, mi sorte koz avèk in moune é moune-la la di amwin konmsa pou koz an kréol rényoné, i fo anvoye konm l’arivé. Kan i di konm l’arivé, mwin mi konpran i anvoye ninporte koman é sirésèrtin pou mwin sa la pa la in bon fasson d’war lé shoz.
Pou kossa mi di sa ?
Si mi pé konprann so l’anvi d’ète lib dann lo diskour an kréol. Si mi pé kroir in pé i yèmré koz dann in lang san z’ète bridé par toute sorte kodifikassion. Si mi trouv sa lézitime mi trouv so l’anvi d’anvoyé konm i ariv lé pa bon pou la lang é i pèrmète pa sov son baz li la gingn an néssan é apré kék dizène zané. Lé pa bon non pli pou bann lokitèr pars zot la bézwin koz dann la sékirité épi d’inn fasson ni pé konsidèr sa konm natirel.
Biensir mi parl lo problèm la lang kréol La Rényon mé ni pé dir dann toute lang final de konte i pé pa anvoye konm i ariv. Pou kossa mi di sa ? Mi di sa pars koz in lang sé fé konprann anou par in n’ot lokitèr la lang-la épi réssiprokman. Pars dann ninporte ékèl lang i anvoye pa konm l’arivé. Si wi koz dizon pou fé in konvèrssassion i fo le moune i konpran sak wi di. É dann in konvèrssassion i fo an rotour wi konpran sak lo moune i di aou.
Noute toute i pé konprann dann toussala néna inn sansa plizyèr lign rouz é i fo pa pass par dsi pars vitman-vitman demoune i konpran pi aou bien é si sé l’moune k’i pass la lign rouj sé ou k’i konpran pi azot bien… Sirésèrtin noute toute i koné pou fé in bon kominikassion dann noute lang kréol La Rényon i fo noute toute i koz kréol é i fo ni réspèk la baz mèm noute lang kréol La Rényon.
Lé vré é mi gnor pa la lang sé in lorganis vivan donk li pé shanjé, li pé évolyé, li pé trouv zoli-zoli tournir. Li pé vnir pli rish, pli sinp sansa pli konpliké, mé antouléka la baz i rèss lo mèm sak i fé ké lo kréol rényoné i rèss lo kréol rényoné : Kan mwin l’aprann koz kréol — mon promyé lang — mon papa épi mon momon téi koz déza kréol. Zot téi konpran amwin é mwin téi konpran azot… parèye zordi pou mon zanfan épi mon pti zanfan, talèr mon laryèr pti zanfan.
Bien antandi mi parl in lang lé né momandoné épi li la fé son shomin é apré plizyèr foi santan li lé touzour vivan. Son larshitéktir i rèss apopré parèye é dann lavnir son larshitéktir sar ankor parèye sof si li ariv a disparète pars demoune inkonsékan nora pa défann ali konm li doizète défandi. An atandan li lé la é bien la é bien vivan promyèr pyèr lo jéni noute pèp rényoné.
A bon antandèr salu !
Justin
Crise des PEC à La Réunion
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à la réunion : le bilan interdit (1/5)
Pénurie d’eau à La Réunion
Moroni, Ikoni, Itsandra et Ntsoudjini à Ngazidja (Grande Comore) ainsi que Mutsamudu et Domoni à Ndzuani (Anjouan)
Rencontre au siège de l’ONU à Nairobi
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)