
« I vo myé fèr anvi k’pityé. »
18 mars, parMézami, si mi di azot mi yèm kozman-la-i vo myé fèr anvi k’pityé- zot va pétète trouv sa étonan pars in moune i fé anvi sé par son fizik, par son (…)
1 zwin 2024, sanm
Mézami, mi sorte koz avèk in moune é moune-la la di amwin konmsa pou koz an kréol rényoné, i fo anvoye konm l’arivé. Kan i di konm l’arivé, mwin mi konpran i anvoye ninporte koman é sirésèrtin pou mwin sa la pa la in bon fasson d’war lé shoz.
Pou kossa mi di sa ?
Si mi pé konprann so l’anvi d’ète lib dann lo diskour an kréol. Si mi pé kroir in pé i yèmré koz dann in lang san z’ète bridé par toute sorte kodifikassion. Si mi trouv sa lézitime mi trouv so l’anvi d’anvoyé konm i ariv lé pa bon pou la lang é i pèrmète pa sov son baz li la gingn an néssan é apré kék dizène zané. Lé pa bon non pli pou bann lokitèr pars zot la bézwin koz dann la sékirité épi d’inn fasson ni pé konsidèr sa konm natirel.
Biensir mi parl lo problèm la lang kréol La Rényon mé ni pé dir dann toute lang final de konte i pé pa anvoye konm i ariv. Pou kossa mi di sa ? Mi di sa pars koz in lang sé fé konprann anou par in n’ot lokitèr la lang-la épi réssiprokman. Pars dann ninporte ékèl lang i anvoye pa konm l’arivé. Si wi koz dizon pou fé in konvèrssassion i fo le moune i konpran sak wi di. É dann in konvèrssassion i fo an rotour wi konpran sak lo moune i di aou.
Noute toute i pé konprann dann toussala néna inn sansa plizyèr lign rouz é i fo pa pass par dsi pars vitman-vitman demoune i konpran pi aou bien é si sé l’moune k’i pass la lign rouj sé ou k’i konpran pi azot bien… Sirésèrtin noute toute i koné pou fé in bon kominikassion dann noute lang kréol La Rényon i fo noute toute i koz kréol é i fo ni réspèk la baz mèm noute lang kréol La Rényon.
Lé vré é mi gnor pa la lang sé in lorganis vivan donk li pé shanjé, li pé évolyé, li pé trouv zoli-zoli tournir. Li pé vnir pli rish, pli sinp sansa pli konpliké, mé antouléka la baz i rèss lo mèm sak i fé ké lo kréol rényoné i rèss lo kréol rényoné : Kan mwin l’aprann koz kréol — mon promyé lang — mon papa épi mon momon téi koz déza kréol. Zot téi konpran amwin é mwin téi konpran azot… parèye zordi pou mon zanfan épi mon pti zanfan, talèr mon laryèr pti zanfan.
Bien antandi mi parl in lang lé né momandoné épi li la fé son shomin é apré plizyèr foi santan li lé touzour vivan. Son larshitéktir i rèss apopré parèye é dann lavnir son larshitéktir sar ankor parèye sof si li ariv a disparète pars demoune inkonsékan nora pa défann ali konm li doizète défandi. An atandan li lé la é bien la é bien vivan promyèr pyèr lo jéni noute pèp rényoné.
A bon antandèr salu !
Justin
Mézami, si mi di azot mi yèm kozman-la-i vo myé fèr anvi k’pityé- zot va pétète trouv sa étonan pars in moune i fé anvi sé par son fizik, par son (…)
Réunie le vendredi 14 mars 2025 sous la Présidence d’Huguette Bello, la commission permanente a voté de nouvelles mesures pour répondre aux (…)
Amélie de Montchalin a soutenu le premier ministre, François Bayrou, qui avait estimé la veille qu’il n’était pas possible de revenir à cet âge (…)
Professeure retraitée de l’Éducation Nationale, Docteure en civilisation, Consultante sénior en anthropologie culturelle, Conseillère scientifique (…)
Le 18 décembre 2024 lors du meeting de lutte organisé à l’occasion de la Journée Internationale des Migrant.e.s, nos organisations et collectifs (…)
Les affrontements entre groupes armés et des attaques contre les populations ont fait un total de 205 civils tués dans les territoires de Djugu, (…)
Dans un courrier, la CGT s’étonne que la tâche confiée aux partenaires sociaux ait évolué entre la déclaration de politique générale de François (…)
L’Union européenne doit augmenter significativement ses dépenses d’armement, a affirmé mardi à Strasbourg la présidente de la Commission (…)
Au 1er janvier 2025, la population réunionnaise est estimée à 896 200 habitants. La croissance démographique ralentit en lien avec un solde (…)
Plus de 17.000 recours aux soins d’urgences en lien avec la chaleur ont été décomptés durant l’été 2024 qui n’a été en France que le 8ème plus (…)
La proposition de loi contre la vie chère dans les outre-mer vise à renforcer la transparence comptable des entreprises et à lutter contre la (…)
Alors que la 16e Conférence des Parties de la Convention des Nations unies sur la diversité biologique s’est terminée sur un échec, mais la (…)