
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
1 zwin 2024, sanm
Mézami, mi sorte koz avèk in moune é moune-la la di amwin konmsa pou koz an kréol rényoné, i fo anvoye konm l’arivé. Kan i di konm l’arivé, mwin mi konpran i anvoye ninporte koman é sirésèrtin pou mwin sa la pa la in bon fasson d’war lé shoz.
Pou kossa mi di sa ?
Si mi pé konprann so l’anvi d’ète lib dann lo diskour an kréol. Si mi pé kroir in pé i yèmré koz dann in lang san z’ète bridé par toute sorte kodifikassion. Si mi trouv sa lézitime mi trouv so l’anvi d’anvoyé konm i ariv lé pa bon pou la lang é i pèrmète pa sov son baz li la gingn an néssan é apré kék dizène zané. Lé pa bon non pli pou bann lokitèr pars zot la bézwin koz dann la sékirité épi d’inn fasson ni pé konsidèr sa konm natirel.
Biensir mi parl lo problèm la lang kréol La Rényon mé ni pé dir dann toute lang final de konte i pé pa anvoye konm i ariv. Pou kossa mi di sa ? Mi di sa pars koz in lang sé fé konprann anou par in n’ot lokitèr la lang-la épi réssiprokman. Pars dann ninporte ékèl lang i anvoye pa konm l’arivé. Si wi koz dizon pou fé in konvèrssassion i fo le moune i konpran sak wi di. É dann in konvèrssassion i fo an rotour wi konpran sak lo moune i di aou.
Noute toute i pé konprann dann toussala néna inn sansa plizyèr lign rouz é i fo pa pass par dsi pars vitman-vitman demoune i konpran pi aou bien é si sé l’moune k’i pass la lign rouj sé ou k’i konpran pi azot bien… Sirésèrtin noute toute i koné pou fé in bon kominikassion dann noute lang kréol La Rényon i fo noute toute i koz kréol é i fo ni réspèk la baz mèm noute lang kréol La Rényon.
Lé vré é mi gnor pa la lang sé in lorganis vivan donk li pé shanjé, li pé évolyé, li pé trouv zoli-zoli tournir. Li pé vnir pli rish, pli sinp sansa pli konpliké, mé antouléka la baz i rèss lo mèm sak i fé ké lo kréol rényoné i rèss lo kréol rényoné : Kan mwin l’aprann koz kréol — mon promyé lang — mon papa épi mon momon téi koz déza kréol. Zot téi konpran amwin é mwin téi konpran azot… parèye zordi pou mon zanfan épi mon pti zanfan, talèr mon laryèr pti zanfan.
Bien antandi mi parl in lang lé né momandoné épi li la fé son shomin é apré plizyèr foi santan li lé touzour vivan. Son larshitéktir i rèss apopré parèye é dann lavnir son larshitéktir sar ankor parèye sof si li ariv a disparète pars demoune inkonsékan nora pa défann ali konm li doizète défandi. An atandan li lé la é bien la é bien vivan promyèr pyèr lo jéni noute pèp rényoné.
A bon antandèr salu !
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)