La CTAP pour régler la précarité
27 juillet, parCrise des PEC à La Réunion
11 juin 2024, par

Yèr aprémidi in jenn kamarade kominiss la di amwin kozman-la kan nou té apré kass la politik konm ni fé toultan é forséman yèr avèk laktyalité ké noute toute i koné… Di konmsa kozman-la, ni diré li sorte dann la boush in gran pèrsonaz konm lo gran Lénine, Mao-ze-dong, sansa tonton Sosso, Staline si ni ansèrv son nom d’guèr épi d’ote ankor.
Mé kan mi ékri in n’afèr konmsa i fo mi domande amwin solon kèl dogré li la koz avèk mwin : promyé dogré ? Mi koné tro bien son lintélizanss pou dir son parol lété o promyé dogré solman. Ni koné bien par l’fète la natir imène lé si tèlman konpliké ké son bann panssé promyé dogré, lé ossi dann dézyèm mèm troizyèm dogré.
Astèr si ni fé travaye in pé noute tète dsi in kozman i antan souvan défoi dann diskour mon bann kamarade kominiss kan zot i di zot i vé in plan fé par bann rényoné pou bann rényoné — donk par nou mèm é pou nou mèm… Biensir sa la pa la nostalgie mé konm ki diré kékshoz d’inn inpèryèz nésséssité pou nou, konm pou toute bann zil zordi ankor amayé dann la dominassyon néo-kolonyal.
Mézami, mon bann kamarade, kan Elie Hoareau i parl pou lo pèp rényoné d’trape son majorité é kan li ajoute 1848 té l’èr la liberté, 1946 sète l’égalité, é sak idoi arivé sé sète la majorité kissa k’i diré sa la pa in program politik ? Mi koné pa pou nou é pou noute pèp pli politik ké sa konm program.
Biensir l’èr-la la pankor arivé é kan li v’arivé sar in gran pa an avan pou nou : l’èr noute lotonomi ? A tou lé kou sète noute lotonomi alimantèr, sète noute lotonomi énèrzétik ? Sète noute prop roshèrch ? Sète noute lépanouisman kiltirèl é la défanss noute lanvironeman él’èr pou noute lang pète an flèr issi dann l’oséan indien…
Mi di lang, mi dovré dir lang kréol rényoné la lang nou la fé dann noute listoir, promyèr manifèstassion lo jénie noute pèp rényoné. L’ote, lo franssé sa sé in lang nou la anprété, épi nora d’ote dann noute domin anprété sansa réssissité — biensir sé bann lang noute zansète mi vé anparlé… tamoul, shinoi, malgash, komor, zarab ké lé pa arab ditou.
In zour néna in moune la di amwin : wi lèv rényoné, wi manz rényoné, wi shante rényoné, soir o matin matin o soir, mé kansa ou lé franssé, épi éropéin. In pyèj sa konm késtyon mé mi panss mwin la fé pou réponss « Par plass, pou lé boute i rèst, pars i fo galman mwin lé sitoiyin di monde é sa sé in n’afèr inportan. »
A bon antandèr salu !
Justin
Crise des PEC à La Réunion
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à la réunion : le bilan interdit (1/5)
Pénurie d’eau à La Réunion
Moroni, Ikoni, Itsandra et Ntsoudjini à Ngazidja (Grande Comore) ainsi que Mutsamudu et Domoni à Ndzuani (Anjouan)
Rencontre au siège de l’ONU à Nairobi
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)