
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
12 zwin 2024, sanm
Sak i koné in pé listoir la sinkyème répiblik i pé dir anou souvan dé foi in dissolission — sansa in zélékssion normal — i done pa lo rézilta lo Prézidan i vé é l’ariv o mwins dë foi in Prézidan in koulèr politik i rotrouv ali avèk i majorité dépité in n’ote koulèr. Momandoné Mitterrand, prézidan, la rotrouv ali avèk Chirac konm promyé miniss ; momandoné Chirac, prézidan, la rotrouv ali avèk Jospin, promyé miniss. Donk sa sé dé ka la constitission la prévi.
Lo prézidan koméla, méssyé Macron, li la pwin in majorité pou aplike son program donk li dissoude la shanm dépité apré k’bann zéléktèr la done ali in kou d’rèst trankil. Biensir konm dabitide li la pa prévni pèrssone, ni son bann dalon, ni son l’opozission mé konm sé son drou fé lé shoz an missouk, lèss ali fèr an missouk. Pa an démokrassi vi k’sa li koné pa.
Mé nou bann pti kolon nou lé a d’mandé pou kossa li fé sa astèr. Pou kossa par égzanp li la pa atann moi d’séktanm pou li fé sa. Pou pran demoune par sirpriz ? Promyé sirpri sé son promyé miniss épi son bann partizan. Donk sré par kalkil ! In pé i di galman sé par son gro kèr-mé sa na pwin dann vokabilèr franssé é néna arienk dann l’outremèr demoune i koné sa.
Alon pa rode pou kossa li fé sa koméla, ni trouv ar pa mé si par égzanpe bann milyardèr La franss l’avé di ali, Macron nou lé pi kontan avèk ou, i fo wi disparète pou donn la plass bann bon défanssèr lo kapital mé k’i avanss maské é sé lo ka lo RN soidizan pou lé pti an réalité pou bann kapital zot i ador konm lo vo an lo. Antouléka ni koné bien lo RN lé kapab kontante azot…
Mé nou bann pti kolon, nou ké Macron i malmène dopi sètan kossa ni fé ladan. Rante la pèst épi lo koléra, kissa ni shoizi ladan ? Ni vé ni inn, ni l’ote… é dann noute kèr ni mète a révé d’in troizyèm solission. Donk ni mète a révé d’in n’ote viktoir é ni domann la gosh débrouye aèl pou bate é l’iin é l’ote. Nou ossi noute koté ni zoué noute loto — antouléka laba dann La franss banna i fé konmsa..
Antouléka wala in moune lé prézidan ; li la fé konmsi li lété lo roi — pa solman sète La franss mé sète L’érop — é wala dann kèl traka li mète ali… Mé sa ni anfou, mé dann kèl ka li mète anou dann son zé d’biyar… Dizon ké dann toute zafèr lo pli pir lé zamé sèrtin é nou va oir lo rèst dann pa lontan.
A bon antandèr, salu !
Justin
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)