La rantré 2024-2025 i pé z’ète intéréssan pou nou la Rényon. Mé la lite an maronaz lé touzour d’aktyalité é sa ni koné fé.

21 août 2024, par Justin

Mézami yèr té la rantré éskolèr é sa i konssèrn 217350 marmaye la Rényon avèk inn-dé bone nouvèl anonssé pou sak konm nou épi noute zoinal i vé oir lé shoz bouz in pé dann lo bon sanss.

In promyé l’anonss mwin la trouv pozitif sé k’i sava mète la lang portigué dann kolèj pars i fo pa obliye dann l’afrik koté nou néna bann zansien koloni Portigal lé an Afrik pa tro loin d’nou… Mèm in pé lé dsi la route lésklavaz. Néna lontan nou l’avé bézoin d’in réform konmsa késtyonn prépar noute péi pou in kopérassion avèk bann péi konmsa.

Aprésa la anons lo ranforsman la prizankonte noute lang kréol dann noute sistèm édikatif avèk pliss moiyin k’avan, avèk in konpliman épi in lésplikassion lo Recteur avèk in zoinaliss pou dir noute lang kréol rényoné lété konsidéré konm in patoi sak i fé mèm bann paran téi konpran pi linportanss épi la boté noute lang kréol 80% d’moune i pratik sa issi shé nou.

In n’ote afèr inportan i anparl éstèr lansègnman plizyèr matyèr dann kréol rényoné konm syanss la vi épi la tèr é konm d’ote matyèr mwin la pa mète an mémoir mé sa i shanj toute par rapor lansègnman la lang kréol rényoné. Poin d’intérogassion : néna aasé dproféssèr kapab fé sa apré lo sakrifiss bann zénérassion dsi lotèl lo patoi osinonsa lo kozé.

Astèr lo Recteur la parl ossi bann klass de nivo pou di la pa sa mé sinploman lo ranforsman bann zélèv dann déssèrtènn matyèr zot néna in manke konm franssé, matématik épi d’ote matyèr prinssipal mé sa i rèss a oir pars défoi néna in bone intanssion é l’administrassion ladan, koman li sar aplike sa li ? Sa ni koné pa… In Prézidan bann paran d’élèv la fine dir sa i marsh pa éli oi pa pou kossa i kontinyé dann mèm shomin

Astèr lo Recteur la di toute lé pa parfé é lé riskab avoir difikilté sé pou sa i fo ète paré pmlou rézoude lo bann difikilté. Kan mi di sa, mi panss bann pèrsone i akonpagn bann zanfan andikapé é sa sé in gro poin noir pou bann paran épi pou bann zanfan in pé i gingn ar pa alé lékol pars nora poin in l’AESH.

Mézami ofisyèlman lékol i done satisfakssion in bann rovandikassion lé just mé la pa pou sa i fo sign in shèk an blan avèk li.Mi diré la lite an maronaz lé touzour pli ké nésséssér é sa ni koné fèr mé sirtou i fo pa bèss lo bra pars aprésa movèz sirpriz a tou lé kou...

A bon antandèr salu !
Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus