La Rényon, in nouvo koloni é pèrsone pou mète lo ola avèk sa !
16 zwiyé 2024, sanm Justin
Mi rapèl sa la spassé dann lé o la ri maréchal Leclerc dann Sin-Dni déyèr in libréri téi apèl La frégate, lo librèr lété in dirizan noute parti. Mi rapèl bien nou la rozistr ali o mwins dé troi z-èr d’tan é li la fé dovan nou lanaliz noute sityassion. Par l’fète mi panss zordi ankor plizyèr kamarade néna lo pti liv vèr nou la tir dann son lintervyou… In zour si liv-la i pass dovan zot é si zot i yèm la léktir ézite pa, lir ali é mi panss zot va konprann dé shoz konm noute pti groupe la konprann dann tan-la.
Sak li la di anou zour-la sé k’néna in doub kontradikssion dann la sossyété rényonèz : in kontradikssion kapitalist demoune i anparl bonpé é in kontradikssion kolonyal demoune i anparl pa tro sof lo parti kan li fé son bann kongré sansa son l’assanblé zénéral… astèr si ni anparl la kontradilkssion néo-kolonyal avèk d’in koté La Rényon é dan l’ote koté la métropol — zordi i apèl sa figuir sink koté, hégzagone si zot i vé.
Mwin lé sirésèrtin pou bonpé militan na pwin dë kontradikssion mé arienk inn é sé la kontradikssion kapitalist. Pou mwin néna dë konm mwin la touzour di an suivan lansègnman noute parti kominiss. Pétète i sré bon rovoir in pé noute lanaliz é sirtou bien étidyé sak ni apèl lo néo-kolonyalism pars li mèm lotèr si noute péi i ariv pa dévlopé korèktoman ziska zordi… an partikilyé noute lékonomi d’prodikssion lé bien an difikilté.
Sirésèrtin néna in sistèm i fo kassé é mi panss ni la gosh ni la droite an franss la pa fé lo néssèssèr pou débloke lo bann frin noute dévlopman épi sète bann péi loutremèr… Mi yèmré bien in moune pli kalifyé k’mwin — mi oi plito in group pou fé létide — i analiz in pé toussa konmsa bann jenn noute péi i gingn konstrui in parti osinonsa in mouvman anti-kolonyal pou mète anou dann shomin noute vré dévlopman é an partikilyé lo dévlopman noute bann flors mprodiktiv.
A bon antandèr salu.
Justin
16 mai, par Manuel Marchal
Alors que l’île entre dans la saison sèche, La Réunion fait face à une menace grandissante : le manque d’eau. Malgré le passage du cyclone (…)
16 mai, par Section PCR du Port
Nous venons d’apprendre que la tentative honteuse d’Olivier Hoarau de faire voter par le conseil municipal la protection fonctionnelle en sa (…)
16 mai, par Justin
Mézami néna inn-dé soir mi garde télé é mi oi in késhoz i rapèl amwin mon zénèss : lo tan issi La Rényon l ’avé pa mal bèf moka. Par l’fète sa la (…)
16 mai
« Le financement du modèle social repose trop sur le travail », a estimé le président le 13 lors d’une interview diffusée sur TF1. Il souhaite que (…)
16 mai, par Justin
Mézami zot i koné bann békèr d’klé ? Sak i travaye o noir épi i toush in moné pou inn tash a fèr. Noute toute i koné sa la pa in n’afèr a fèr, (…)
16 mai, par Rédaction Témoignages
Dans les régions ultrapériphériques d’Outre-mer, la pêche artisanale est essentielle sur les plans économique, social et culturel. Elle y fait (…)
10 mai, par Manuel Marchal
Ce 9 mai, Moscou a accueilli les commémorations du 80ᵉ anniversaire de la victoire sur l’extrême droite en Europe, en l’absence des dirigeants (…)
13 mai, par Justin
Mézami mi sorte lir dann lésprèss Maurice lo poinn-vizé in moune inportan i apèl Edouard Maunick dsi lo kréol morisien épi son dévlopman laba shé (…)
13 mai, par Julie Pontalba
Ce dimanche 11 mai, le nouveau Pape a prononcé sa première prière devant des milliers de fidèles à la basilique Saint-Pierre de Rome. Durant son (…)
13 mai, par Manuel Marchal
Les États généraux de la canne à sucre doivent poser la question de la gouvernance de la filière, responsable de la crise actuelle sans précédent. (…)
10 mai
Les eurodéputés ont adopté de nouvelles règles en matière d’émissions de CO2, offrant un délai supplémentaire aux constructeurs en retard sur (…)
13 mai, par Julie Pontalba
Les enfants qui naissent aujourd’hui ont, dans la majorité des cas, la chance de connaître leurs grands-parents, voire leurs (…)