
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
11 mé 2024, sanm
Mézami, yèr lété lo dis Mé in date anivèrsèr la loi Taubira, in loi i rokoné lésklavaz avèk la trète konm krime konte l’imanité. Domaz issi la Rényon pou bann marmaye lékol sa lété in zour d’pti vakanss é mwin lé sirésèrtin l’anivèrsèr loi-la lété pa sélébré konm k’i fo é té pa lokazyon in bon losson listoir pou noute zénèss par rapor sak noute zansète la konète.
Déza ké souvan dé foi, demoune néna labitide banaliz bann date konmsa - fèr an sorte demoune i di, lo passé sé lo passé é ni sava pa pass san t’an pou anparl zafèr konmsa… mi rapèl kan mwin lété marmaye, kissoi lékol, kissoi dann la famiye, l’avé in kozman téi sirkil toultan, in kozman téi di laba dann l’Amérik, laba dann bann Zantiye lésklavaz lété dir, bien dir, alé oir issi la Rényon lété mwin dir, kaziman kékshoz dou.
Touziss si i transform pa la sityassion lésklavaz konm in rolassion lamour rante bann mètre épi bann zésklav. Lé si tèlman fassil pardone bann krime la spass dann noute péi avèk biensir la bann viktime mé galman bann kriminèl… Mézami, dann noute bann zansète, sète toute rényoné l’avé bann zésklav bann noir déporté mé l’avé galman bann mètre é mwin lé sir la pa toulmoune lé paré pou aksèpt in vérité si déranzan ké sa. Poitan la vérité sé sa, ké ni vé ké ni vé pa é la véroité i doizète rokoni épi akdsèpté.
Astèr si ni vé rovnir in pé dsi la doussèr lésklavaz issi kan la Rényon téi apèl Bourbon, néna in n’afèr i fo pa ni obliye : kissoi dann bann Zantiye, kissoi issi dann loséan indien partou oussa l’avé la trète épi lésklavaz té i aplike lo kode noir - in kode de loi éspéssyal pou bann zésklav dann zot rolassion avèk bann mètre.I fo pa ni obliye bann shatiman korporèl sa lété marké dann lo famé kode noir, sète 1685 konùm sète 1723...
Mi vé pa solman anparl bann kou d’shabouke, mé galman bann min épi bann pyé koupé, bann jaré transhé épi i fo dir ossi la mort dann déssèrtin ka. Non, lésklavaz té pa dou, lésklavaz té krkiyèl épi inimin dann toute péi l’avé sistème inimin-la é la pa pou rien la loi Taubira la désside lésklavaz épi la trète konm krime konte limanité.
Astèr mi vé rapèl in n’afèr, sé kan lésklavaz té aboli, in pé partou dsi la tèr dann bann koloni bann gouvèrnman la désside vèrs in lindamnité pou dédomaz bann viktime é figuir azot kissa la toush lo dédomazman. ? La pa lésklav lété mal trété, la souf lo martir, la pa bann lété vyolé, mé sak lété lézé dann zot zintéré ékonomik donk bann zésklavaziss lété dé domazé. Téi falé sistème — la té i tèrmine son vi par kékshoz pir ké toute, lindamnizassion bann bouro é pa sète bann viktime.
A bon antandèr salu !
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)