Lo maronaz épi nou dann listoir é dan la vi noute pèp rényoné

14 zwin 2024

Mézami lo maronaz, noute pèp rényoné i koné kossa sa i lé dopi kaziman komansman listoir noute pèi é dann plizyèr pèryode nou la passé… shak foi nou l’avé kékshoz inportan pou défann.

Ni pé dir sa lé dann noute san é l’èr mwin l’apré ékrir sa, mi majine lo dis malgash-malgashine, l’ané 1663 kan zot la débark Sin-Pol épi zot la larg an plan dë zéropéin dann in grote pou alé dan lé o.

Mi majine ankor toute bann zésklav la parti maron épi zot la fé sak ni pé apèl lo roiyome lintèryèr avèk son bann gran roi dann la péryode lo gran maronaz.

Mi majine ankor bann pti blan tro pov pou rèst landroi zot téi viv, tro indépandan pou viv sou la dominassion-ésploitassion bann gro blan é zot la shoizi d’monte dan lé o pou fé in sivilizassion ankor bien vivan zordi…

Biensir mi sava pa fé in klass dsi lo maronaz mé soman ni pé anparl sa rantre nou pars si lé vré nou rényoné ni koné pa assé listoir noute péi néna kante mèm bann gran-gran morsso sa la rèss dann la mémwar in bonpé rantre nou.

Zordi i vien amwin in lidé kan mi antann Elie Hoarau épi d’ote apré propoz in tan méyèr avèk la rokonéssans la majorité pou noute pèp rényoné. Sé l’èr ké dé-troi kozman i vien dann mon tète konm in rovandikassion pou apiye noute marsh an avan :

« Nou lé pa pliss, nou lé pa mwin réspèkt anou » : Laurent Vergès la proklame sa dovan in l’assanblé nassyonal sirman apré domandé dann tréfon zot mémoir oussa zot téi lé so zour-la.

« 1848 té l’èr la liberté, 1946 l’èr l’égalité, biento va vnir l’èr la majorité pou noute pèp rényoné… »

« In plan pou nou dévlopé par bann rényoné é pou bann rényoné »

A ! Biensir la plipar noute bann zélu lé tro kamu pou oz déklar sa dovan la puissanss néo-kolonyal — sirman la pèr pèrde bann zavantaz — mé akoz pa fé avanss sa sèryèzman, pyé-a-pyé avèk bann métode épi bann moiyin lo maronaz kaziman noute l’ADN a nou-ziska lèr lidé-la va vnir si tèlman for, si tèlman rézistan ké touf ali sar mission inpossib.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

Kalkil mantal

30 avril, par Christian Fontaine

Tikok la trouv in nouvo zé. Rékréasion li zoué èk son dalon Tikarl : « Kalkil in sif, Tikarl ! Dopi inn ziska 1000 ! – Nèf ! Tikarl i di. – Di (…)


+ Lus