
Témoignages n°21819 du mercredi 23 avril 2025 - 80e année
23 avril, parLe président français en visite à La Réunion La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste Rapport du Haut (…)
27 zwin 2024, sanm
Mézami, ni koné la koulèr drapo franssé : li lé blé-blan-rouz ; mé ni koné pa la koulèr drapo La Répiblik Malgash : blan-rouj-vèr. La franss lé loin, pliss dis mil kilomète. Madagaskar lé tèrla koté nou, dann noute losséan indien. Ni antan parl péi-la kan i ariv ali bann zévènman dézagréab, mé si i ariv ali bon-bon zafèr ni koné pa.
Lékol, ni aprann pa son listoir é ni obliye an parmi noute popilassion néna bonpé d’moune la sorte Madagaskar pou mète noute péi an valèr — si zot i rapèl bien l’ané 1663 néna douz pèrssone la débarke shé nou é anparmi dis malgash-malgashine — promyé zanfan éné La Rényon lété in zanfan malgash…lé vré néna dmoune la sorte in pé toute koté pou vnir issi, mé zordi ni parl Madagaskar.
Kan mi ékri mon dé-troi mo, mi rapèl Paul Vergès kan li téi aligne bann shif la démographie. Mi rapèl kan li la domann in zoinalist si li koné konbien d’moune l’avé Madagaskar, la pèrssone la réponn « sink milyon » é noute kamarade la di ali « plito 23 milyon » é zordi si mi kroi mon téléfone i fo dir 32 milyon par-la. Apré li té i azoute ankor, l’ané 2050 nora sinkante milyon é san million l’ané 2100.
Lo monde dann nout zalantour sar pi parèye ké li lé zordi. Zot i panss La franss épi son bann dirizan va touzour annarg banna avèk la késtyon bannzil épars ? É nou mèm zot i pé kroir nou va kontinyé gnor ali é dann pir dé ka roul ali avèk in kontra d’ transpor aérien in pé bizaroïde ?.. O fète zot i koné Madagaskar néna mèm sirfass ké La frans épi La Belgique anssanm. Zot i panss la modèrnité va kontinyé évite gran péi-la ? Mi oi li plito konm in fitir gran péi loséan indien.
Alor mi panss in n’afèr lé pa tro tar pou fé mèm si lé in pé tar : akoz ni fé pa — fassonn parlé — in trété lamityé rante nou épi Madagaskar, in trété d’ko-dévlopman an mèm tan… Lé vré bann kolonyalist rényoné — La Réunion koloni kolonizatriss — néna dé shoz a roprosh ali, mé nou néna galman bann rolassion l’amityé avèk lo pèp malgash… Si mi anparl solman bann kominiss rényoné ni pé dir nou la fé sak nou la gingn fèr kan san mil malgash té assassiné lané 1947…
Si nou téi parl in pé lo rol doktèr Raymond Vergès la zoué kan li la pran la défanss bann dirijan malgash konm Ravohangy, Raseta épi Rabemanjara. Si ni parl in pé lo rol Francis Sautron promyé mèr Diégo-Suarez. Si ni parl in pé noute rolassion avèl Gisèle Rabeshala épi son parti l’AKFM… si ni parl in pé Leichnig in gran om bien solidèr bann malgash dann la révolission 1947… ankor mi parl lo pti pé ké mi koné pars noute listoir la solidarité la pankor fini bien rakonté.
A bon antandèr salu !
Justin
Le président français en visite à La Réunion La Plateforme réunionnaise transmet au chef de l’Etat un nouveau manifeste Rapport du Haut (…)
L’épidémie de chikungunya a touché d’ores et déjà plus de 100 000 personnes à La Réunion, causé des situations graves, dont des hospitalisations (…)
Le président de la République fait étape à La Réunion dans la cadre d’une tournée dans notre région organisée suite à sa participation au Sommet (…)
Le pape François est décédé, a annoncé le Vatican ce 21 avril, au lever du jour à Rome, et au lendemain de son apparition sur le balcon de la (…)
Mézami nou lé pi ofisyèlman koloni dopi la loi 19 mars 46 .Nou la vni départman épizapré réjyon .L’érop la done nou in léstatu réjyon périférik. (…)
Le Secrétaire général de l’ONU, António Guterres, a rendu un vibrant hommage lundi au chef de l’Eglise catholique, décédé le jour même à Rome, à (…)
Forstan koz « Tikok ek Zan-Lik » dann nout zistoir, astèr n’in-pé i kroi Tikok na zis in frèr minm, parèy désertin fami ris na riyink dé zanfan ! (…)
« Ça fait plus de quinze ans que la fonction publique est au pain sec et à l’eau » a estimé le président de la fédération services publics de la (…)
Mézami dopi somenn passé i anparl bonpé bann péshèr artizanal pars lo ministress responsab de sa lété d’passaz shé nou é bien antandi téi i pé pa (…)
« Depuis le début de l’année, six décès [...]chez des personnes de plus 70 ans porteuses de comorbidités ont été classés comme liés au chikungunya (…)
Kossa i lé sa d’apré zot ? Oussa i trouv in n’afèr konmsa ? Fransh vérité sa sé in n’afèr i roprézante bien in fèye vakoa. Zot i trouv pa ?Avèk in (…)
Le Premier président de la Cour des comptes, a menacé mercredi de refuser de certifier les comptes de l’État. « Les réserves formulées par la Cour (…)