Madagaskar, soissante troi zané lindépandanss é sé konmsi ni gnor sa prèss totalman !

27 zwin 2024, sanm Justin

Mézami, ni koné la koulèr drapo franssé : li lé blé-blan-rouz ; mé ni koné pa la koulèr drapo La Répiblik Malgash : blan-rouj-vèr. La franss lé loin, pliss dis mil kilomète. Madagaskar lé tèrla koté nou, dann noute losséan indien. Ni antan parl péi-la kan i ariv ali bann zévènman dézagréab, mé si i ariv ali bon-bon zafèr ni koné pa.

Lékol, ni aprann pa son listoir é ni obliye an parmi noute popilassion néna bonpé d’moune la sorte Madagaskar pou mète noute péi an valèr — si zot i rapèl bien l’ané 1663 néna douz pèrssone la débarke shé nou é anparmi dis malgash-malgashine — promyé zanfan éné La Rényon lété in zanfan malgash…lé vré néna dmoune la sorte in pé toute koté pou vnir issi, mé zordi ni parl Madagaskar.

Kan mi ékri mon dé-troi mo, mi rapèl Paul Vergès kan li téi aligne bann shif la démographie. Mi rapèl kan li la domann in zoinalist si li koné konbien d’moune l’avé Madagaskar, la pèrssone la réponn « sink milyon » é noute kamarade la di ali « plito 23 milyon » é zordi si mi kroi mon téléfone i fo dir 32 milyon par-la. Apré li té i azoute ankor, l’ané 2050 nora sinkante milyon é san million l’ané 2100.

Lo monde dann nout zalantour sar pi parèye ké li lé zordi. Zot i panss La franss épi son bann dirizan va touzour annarg banna avèk la késtyon bannzil épars ? É nou mèm zot i pé kroir nou va kontinyé gnor ali é dann pir dé ka roul ali avèk in kontra d’ transpor aérien in pé bizaroïde ?.. O fète zot i koné Madagaskar néna mèm sirfass ké La frans épi La Belgique anssanm. Zot i panss la modèrnité va kontinyé évite gran péi-la ? Mi oi li plito konm in fitir gran péi loséan indien.

Alor mi panss in n’afèr lé pa tro tar pou fé mèm si lé in pé tar : akoz ni fé pa — fassonn parlé — in trété lamityé rante nou épi Madagaskar, in trété d’ko-dévlopman an mèm tan… Lé vré bann kolonyalist rényoné — La Réunion koloni kolonizatriss — néna dé shoz a roprosh ali, mé nou néna galman bann rolassion l’amityé avèk lo pèp malgash… Si mi anparl solman bann kominiss rényoné ni pé dir nou la fé sak nou la gingn fèr kan san mil malgash té assassiné lané 1947…

Si nou téi parl in pé lo rol doktèr Raymond Vergès la zoué kan li la pran la défanss bann dirijan malgash konm Ravohangy, Raseta épi Rabemanjara. Si ni parl in pé lo rol Francis Sautron promyé mèr Diégo-Suarez. Si ni parl in pé noute rolassion avèl Gisèle Rabeshala épi son parti l’AKFM… si ni parl in pé Leichnig in gran om bien solidèr bann malgash dann la révolission 1947… ankor mi parl lo pti pé ké mi koné pars noute listoir la solidarité la pankor fini bien rakonté.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus