
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
27 zwin 2024, sanm
Mézami, ni koné la koulèr drapo franssé : li lé blé-blan-rouz ; mé ni koné pa la koulèr drapo La Répiblik Malgash : blan-rouj-vèr. La franss lé loin, pliss dis mil kilomète. Madagaskar lé tèrla koté nou, dann noute losséan indien. Ni antan parl péi-la kan i ariv ali bann zévènman dézagréab, mé si i ariv ali bon-bon zafèr ni koné pa.
Lékol, ni aprann pa son listoir é ni obliye an parmi noute popilassion néna bonpé d’moune la sorte Madagaskar pou mète noute péi an valèr — si zot i rapèl bien l’ané 1663 néna douz pèrssone la débarke shé nou é anparmi dis malgash-malgashine — promyé zanfan éné La Rényon lété in zanfan malgash…lé vré néna dmoune la sorte in pé toute koté pou vnir issi, mé zordi ni parl Madagaskar.
Kan mi ékri mon dé-troi mo, mi rapèl Paul Vergès kan li téi aligne bann shif la démographie. Mi rapèl kan li la domann in zoinalist si li koné konbien d’moune l’avé Madagaskar, la pèrssone la réponn « sink milyon » é noute kamarade la di ali « plito 23 milyon » é zordi si mi kroi mon téléfone i fo dir 32 milyon par-la. Apré li té i azoute ankor, l’ané 2050 nora sinkante milyon é san million l’ané 2100.
Lo monde dann nout zalantour sar pi parèye ké li lé zordi. Zot i panss La franss épi son bann dirizan va touzour annarg banna avèk la késtyon bannzil épars ? É nou mèm zot i pé kroir nou va kontinyé gnor ali é dann pir dé ka roul ali avèk in kontra d’ transpor aérien in pé bizaroïde ?.. O fète zot i koné Madagaskar néna mèm sirfass ké La frans épi La Belgique anssanm. Zot i panss la modèrnité va kontinyé évite gran péi-la ? Mi oi li plito konm in fitir gran péi loséan indien.
Alor mi panss in n’afèr lé pa tro tar pou fé mèm si lé in pé tar : akoz ni fé pa — fassonn parlé — in trété lamityé rante nou épi Madagaskar, in trété d’ko-dévlopman an mèm tan… Lé vré bann kolonyalist rényoné — La Réunion koloni kolonizatriss — néna dé shoz a roprosh ali, mé nou néna galman bann rolassion l’amityé avèk lo pèp malgash… Si mi anparl solman bann kominiss rényoné ni pé dir nou la fé sak nou la gingn fèr kan san mil malgash té assassiné lané 1947…
Si nou téi parl in pé lo rol doktèr Raymond Vergès la zoué kan li la pran la défanss bann dirijan malgash konm Ravohangy, Raseta épi Rabemanjara. Si ni parl in pé lo rol Francis Sautron promyé mèr Diégo-Suarez. Si ni parl in pé noute rolassion avèl Gisèle Rabeshala épi son parti l’AKFM… si ni parl in pé Leichnig in gran om bien solidèr bann malgash dann la révolission 1947… ankor mi parl lo pti pé ké mi koné pars noute listoir la solidarité la pankor fini bien rakonté.
A bon antandèr salu !
Justin
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)