
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
10 zwiyé 2024, sanm
Mézami lo tan lo bak l’arivé é prèss dis mil jenn i sava gingn légzamin-la sète ané é sa i dur dopi dé zané é dé zané. Ni pé z’ète kontan noute zénèss i progrèss dann la konéssans, épi galman dann la konprénir dé shoz, épi dann zot kapassité pou aprann in nouvo métyé — pars ni koné bonpé nouvo métyé i égziss pa ankor é va égziss dann noute demin. Sé pou sa mi sava pa di konm déssèrtin lo bak koméla i vo pa arienpatati, patatta, é patakèss.
Lo azar épi linkonsékanss in Prézidan la Répiblik i fé ké néna kék zour bonpé rante nou lo kèr téi bate dann do — pou pa dir in n’ote afèr — a l’idé lo fron nassyonal té i sava pran lo pouvoir. Zordi ni di, la pass pré Batiss, pars nou lé nonbré a panss si banna téi ariv o pouvoir ni pé dir lo mirak zot i promète sar pa o randévou, mé anpliss ké sa lo péi va tourn lo do avèk bann gran prinssip la moral piblik san parl noute viv ansanm an danzé.
Solman wala, si ni kontante avèk sa, lé possib sé pou in tan solman, pars néna shé nou la moityé bann jenn lé san travaye, la moityé bann zanfan i viv dann in famiye pov, é noute sossyété k’i yèm si tan tèlman son viv ansanm lé kapab an avoir domin lo révèye difissil… Zistoman la moityé bann jenn i sorte gingn bak é lé riskab tir lo dyab par la ké dann shoma, i sorte gingn lo droi voté é pou fèr kossa ansanm ?
Konm téi di dann tan la révolission fransèz lo salu publik i obliz trouv vite é pli vite ké vite bann solission pou rodrèss la bar épi angaj anou dann in sanss lé pa sète zordi. Nou néna in parti i kriye dann dézèr pars li lé pa ékouté, pars li di lé pliské l’èr pou fèr in plan pou noute dévlopman par nou mèm é pou nou mèm é li lé toussèl san pouvoir. Toute rényoné i dovré tonm dakor la dsi pou suiv la démarsh noute parti mé pa lo ka.
Antanssion, madam lepen k’i plèr zordi, lé riskab d’ète madam Lepen k’i ri domin.
A bon antandèr salu !
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)