Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
10 zwiyé 2024, sanm

Mézami lo tan lo bak l’arivé é prèss dis mil jenn i sava gingn légzamin-la sète ané é sa i dur dopi dé zané é dé zané. Ni pé z’ète kontan noute zénèss i progrèss dann la konéssans, épi galman dann la konprénir dé shoz, épi dann zot kapassité pou aprann in nouvo métyé — pars ni koné bonpé nouvo métyé i égziss pa ankor é va égziss dann noute demin. Sé pou sa mi sava pa di konm déssèrtin lo bak koméla i vo pa arienpatati, patatta, é patakèss.
Lo azar épi linkonsékanss in Prézidan la Répiblik i fé ké néna kék zour bonpé rante nou lo kèr téi bate dann do — pou pa dir in n’ote afèr — a l’idé lo fron nassyonal té i sava pran lo pouvoir. Zordi ni di, la pass pré Batiss, pars nou lé nonbré a panss si banna téi ariv o pouvoir ni pé dir lo mirak zot i promète sar pa o randévou, mé anpliss ké sa lo péi va tourn lo do avèk bann gran prinssip la moral piblik san parl noute viv ansanm an danzé.
Solman wala, si ni kontante avèk sa, lé possib sé pou in tan solman, pars néna shé nou la moityé bann jenn lé san travaye, la moityé bann zanfan i viv dann in famiye pov, é noute sossyété k’i yèm si tan tèlman son viv ansanm lé kapab an avoir domin lo révèye difissil… Zistoman la moityé bann jenn i sorte gingn bak é lé riskab tir lo dyab par la ké dann shoma, i sorte gingn lo droi voté é pou fèr kossa ansanm ?
Konm téi di dann tan la révolission fransèz lo salu publik i obliz trouv vite é pli vite ké vite bann solission pou rodrèss la bar épi angaj anou dann in sanss lé pa sète zordi. Nou néna in parti i kriye dann dézèr pars li lé pa ékouté, pars li di lé pliské l’èr pou fèr in plan pou noute dévlopman par nou mèm é pou nou mèm é li lé toussèl san pouvoir. Toute rényoné i dovré tonm dakor la dsi pou suiv la démarsh noute parti mé pa lo ka.
Antanssion, madam lepen k’i plèr zordi, lé riskab d’ète madam Lepen k’i ri domin.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)