Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
10 zwiyé 2024, sanm

Mézami lo tan lo bak l’arivé é prèss dis mil jenn i sava gingn légzamin-la sète ané é sa i dur dopi dé zané é dé zané. Ni pé z’ète kontan noute zénèss i progrèss dann la konéssans, épi galman dann la konprénir dé shoz, épi dann zot kapassité pou aprann in nouvo métyé — pars ni koné bonpé nouvo métyé i égziss pa ankor é va égziss dann noute demin. Sé pou sa mi sava pa di konm déssèrtin lo bak koméla i vo pa arienpatati, patatta, é patakèss.
Lo azar épi linkonsékanss in Prézidan la Répiblik i fé ké néna kék zour bonpé rante nou lo kèr téi bate dann do — pou pa dir in n’ote afèr — a l’idé lo fron nassyonal té i sava pran lo pouvoir. Zordi ni di, la pass pré Batiss, pars nou lé nonbré a panss si banna téi ariv o pouvoir ni pé dir lo mirak zot i promète sar pa o randévou, mé anpliss ké sa lo péi va tourn lo do avèk bann gran prinssip la moral piblik san parl noute viv ansanm an danzé.
Solman wala, si ni kontante avèk sa, lé possib sé pou in tan solman, pars néna shé nou la moityé bann jenn lé san travaye, la moityé bann zanfan i viv dann in famiye pov, é noute sossyété k’i yèm si tan tèlman son viv ansanm lé kapab an avoir domin lo révèye difissil… Zistoman la moityé bann jenn i sorte gingn bak é lé riskab tir lo dyab par la ké dann shoma, i sorte gingn lo droi voté é pou fèr kossa ansanm ?
Konm téi di dann tan la révolission fransèz lo salu publik i obliz trouv vite é pli vite ké vite bann solission pou rodrèss la bar épi angaj anou dann in sanss lé pa sète zordi. Nou néna in parti i kriye dann dézèr pars li lé pa ékouté, pars li di lé pliské l’èr pou fèr in plan pou noute dévlopman par nou mèm é pou nou mèm é li lé toussèl san pouvoir. Toute rényoné i dovré tonm dakor la dsi pou suiv la démarsh noute parti mé pa lo ka.
Antanssion, madam lepen k’i plèr zordi, lé riskab d’ète madam Lepen k’i ri domin.
A bon antandèr salu !
Justin
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture