Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
15 zwiyé 2024, sanm

Mézami konm zot i koné lo nouvo zélékssion dépité dann la Franss la déboush dsi in n’afèr ankor pli konpliké ké lo zélékssion 2022 : l’avé pwin in majorité pou ninporte ékèl parti épi ninporte ékèl alyanss avan moi d’zyin é dopi lé parèye avèk so kou issi in divizyon dann troi fors é lé pa moiyin pou l’instan dégaj in majorité.
Mwin la lir dann in zoinal La franss lo prézidan i amène la politik an pèrvèr. Mi konpran pa bien oziss kossa sa i vé dir mé sak mi koné sé ké Makron épi la démokrassi i fé pa inn mé dê. An partikilyé lizaz é labizaz lo 49-3. Par l’fète kossa i lé sa ? Sinploman kan ou néna pwin in majorité, wi pass pa o vote. Sé bann zopozan k’i doi dépoz in mossyon d’sansir. Si la mossion lé voté, lo gouvèrnman lé kapoté. Si lé pa voté gouvèrnman i rèss an plass épi sé la loi k’lé voté san votaz.
Mi panss sé sa lo pèrvèrssité pars lo bann gouvèrnman sou Makron i ansèrv la plipar d’tan kékshoz lé éksépssyonèl é sé sak lo konsèy konstitissyonèl la fé romarke lo gouvèrnman mé li tienbo pâ konte pars sé son fasson amene lé zafèr lo péi é sa bann pti kolon la soufèr : bann rotrété la soufèr, bann shomèr la soufèr, bann travayèr la soufèr dsa konm bann konsomatèr. Pars kan ou la pwin lo droi diskite in loi, pars kan i mète pa o vote, i rèss arienk pou fé pass in loi san voté é fransh vérité i pé pa apèl sa la démokrassi.
Zordi lo nouvo fron popilèr li vé kass toute so bann loi anti-popilèr pou rovni dsi in sossyété mwin inzist ké sak néna zordi. Mé Makron li vé sinploman sov son bann loi kapitalist inzist é li panss li va kass lo nouvo fron popilèr é kontinyé avèk bann dépité dann in lalyanss di santre avèk in bann dépité droite é gosh la zamé prézante azot dovan bann zéléktèr pou sov lo program Makron.. Mi panss sé sa la pèrvèrssité sossyal.
Zordi ni anparl pa lo bann rolan lo kolonyalism mé ni pé konprann sa lé vital pou nou, pou lé zot zil, pou la Kanaki-nouvèl kalédoni, pou La polinézi épi pou bann péi konm Madégaskar mé i fo ni anparl sa sito k’i gingn pars nou lé pa solman anmanshé avèk in lésploitassion, kapitalist mé galman avèk lo mové rolan lésploitassion kolonyal.
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)