
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
15 zwiyé 2024, sanm
Mézami konm zot i koné lo nouvo zélékssion dépité dann la Franss la déboush dsi in n’afèr ankor pli konpliké ké lo zélékssion 2022 : l’avé pwin in majorité pou ninporte ékèl parti épi ninporte ékèl alyanss avan moi d’zyin é dopi lé parèye avèk so kou issi in divizyon dann troi fors é lé pa moiyin pou l’instan dégaj in majorité.
Mwin la lir dann in zoinal La franss lo prézidan i amène la politik an pèrvèr. Mi konpran pa bien oziss kossa sa i vé dir mé sak mi koné sé ké Makron épi la démokrassi i fé pa inn mé dê. An partikilyé lizaz é labizaz lo 49-3. Par l’fète kossa i lé sa ? Sinploman kan ou néna pwin in majorité, wi pass pa o vote. Sé bann zopozan k’i doi dépoz in mossyon d’sansir. Si la mossion lé voté, lo gouvèrnman lé kapoté. Si lé pa voté gouvèrnman i rèss an plass épi sé la loi k’lé voté san votaz.
Mi panss sé sa lo pèrvèrssité pars lo bann gouvèrnman sou Makron i ansèrv la plipar d’tan kékshoz lé éksépssyonèl é sé sak lo konsèy konstitissyonèl la fé romarke lo gouvèrnman mé li tienbo pâ konte pars sé son fasson amene lé zafèr lo péi é sa bann pti kolon la soufèr : bann rotrété la soufèr, bann shomèr la soufèr, bann travayèr la soufèr dsa konm bann konsomatèr. Pars kan ou la pwin lo droi diskite in loi, pars kan i mète pa o vote, i rèss arienk pou fé pass in loi san voté é fransh vérité i pé pa apèl sa la démokrassi.
Zordi lo nouvo fron popilèr li vé kass toute so bann loi anti-popilèr pou rovni dsi in sossyété mwin inzist ké sak néna zordi. Mé Makron li vé sinploman sov son bann loi kapitalist inzist é li panss li va kass lo nouvo fron popilèr é kontinyé avèk bann dépité dann in lalyanss di santre avèk in bann dépité droite é gosh la zamé prézante azot dovan bann zéléktèr pou sov lo program Makron.. Mi panss sé sa la pèrvèrssité sossyal.
Zordi ni anparl pa lo bann rolan lo kolonyalism mé ni pé konprann sa lé vital pou nou, pou lé zot zil, pou la Kanaki-nouvèl kalédoni, pou La polinézi épi pou bann péi konm Madégaskar mé i fo ni anparl sa sito k’i gingn pars nou lé pa solman anmanshé avèk in lésploitassion, kapitalist mé galman avèk lo mové rolan lésploitassion kolonyal.
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)