
Lo monde zordi lé pi parèye sèk yèr ! lo monde la shanjé !
20 mé, sanmI rèss in monde pou rokonstruir. Mézami, ni vé ni vé pa, lo monde la shanjé. Li sar pi zamé konm lo monde nou la konu dann passé. Dovan in (…)
16 septembre 2024, par
Lé pa rar kan mi ékrir,néna koté mwin in pti liv. Son nom : « concepts pour penser créole »-in liv Aude-Emmanuelle Hoareau la fé dopi in bon boute tan… avan èl la fèrm lo zyé an plène zénéss. Dann liv-la néna in bonpé mo é biensir néna « maronaz »si tèlman inportan pou nou La Rényon, pou noute listoir, mèm si èl lé kourte, pou toute lite ni amenn dopi komansman noute listoir é mi panss toute sak nou néna ankor pou améné.
Pou Aude-Emmanuelle lo mo « marron » i vien dirèktoman dopi lo mo la lang éspagnol « cimarron » é sa i vé dir k’i sov dann bann gran-gran piton .Pou nou sa la komanss dopi komansman noute listoir kan dan l’ané 1663 dë franssé épi diss malgash la débarke dann la bé Sin-Pol.Bann franssé la rèss toussèl é bann malgash la parti maron.
Maronaz ? Ni pé panss ali konm dann noute listoir kan bann zésklav la parti maron pou koupe la shène lésklavaz, pou arète gingn lo kou dann bitassyon, é pétète ossi pou anlèv bann fam pou rofé zot vi dann bann sirk, défoi pou rotourn dann bann bitassion pou atake azot épi pou ramenn avèk zot lo pli éssèssèr pou zot. Avèk konm risk la bal d’in Mussard osinonsa d’in n’ote shassèr bann noir maron pou mète in poin final avèk zot vi.
Maronaz ? Ni pé panss ankor apré labolission lésklavaz konm lo rofi lo kontra d’travaye épi la roshèrch in lorganizassion otonome la vi dann kan-i di par moman apré 1848 l’avé dé foi ziska sink mil maron an fuite in pé partou dann La Rényon avèk lo risk i mète azot dan l a prizon pars konm angazé zot téi réspèk pa lo kontra signé avèk bann z’angaziss de gré osinonsa de fors.
Maronaz ? Sé galman la lite lé z’inn é lé z’ot konte linzistiss, lilégalité, linégalité,la frode zélékssion, l’oprèssion, la fuite dan léo- sé la lite formidab noute pèp l’améne pou défann noute lang épi noute kiltir rényonèz. Sé galman la lite pou lo dévlopman noute péi… So maronaz la la pankor fini é li va dir ankor lontan sanm pou mwin. Maronaz,Sé lo passé,sé lo prézan épi sirman ankor noute fitir.
A bon antandèr salu !.
NB. Mi oi lo maronaz konm la lite noute parti l’améné in pliské gran pèryode-D’apré zot Paul Vergès té pa inn an parmi noute gran maron pandan in bon koupe de tan ?
I rèss in monde pou rokonstruir. Mézami, ni vé ni vé pa, lo monde la shanjé. Li sar pi zamé konm lo monde nou la konu dann passé. Dovan in (…)
À La Réunion, la crise du logement touche profondément la population. Selon le rapport 2025 de la Fondation Abbé Pierre, près de 200 000 (…)
Comment des initiatives locales transforment les défis environnementaux en opportunités pour la stabilité et la prospérité
Le pape Léon XIV a marqué le début de son pontificat en critiquant vivement les excès du capitalisme lors de sa messe inaugurale au Vatican. (…)
Le tribunal administratif de Saint-Denis a débouté, le 14 mai 2025, le collectif « Protège nout savane » et 5 requérants de leur demande de (…)
La grève des taxis qui paralyse aujourd’hui La Réunion est bien plus qu’un simple mouvement social. Elle est le symptôme d’un coma circulatoire (…)
« Ne soyez jamais esclaves de l’argent » « Dans une société actuellement dominée par la quête de l’argent, qui crée de la misère, de (…)
La Réunion est en première ligne du réchauffement climatique. Le dernier été 2024-2025 vient de battre tous les records de chaleur enregistrés (…)
La vie chère est une réalité à La Réunion pour de trop nombreuses familles. Le logement est une dépense contrainte qui pèse sur les budgets.
Bonpé d’ moun i koné zistoir-la : i di konmsa, in zour, in marmay Morisien té vé aprand1 Langlé son kamarad. Alors, li trouv son kamarad, li di : (…)
Malgré un cyclone, la saison des pluies accuse un déficit de 28% par rapport à la moyenne. Pour que personne ne soit privé d’eau ces prochains (…)
Nous venons d’apprendre que la tentative honteuse d’Olivier Hoarau de faire voter par le conseil municipal la protection fonctionnelle en sa (…)