
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
25 mé 2024, sanm
Néna dë zour par-la mwin té apré ékoute bann kozman dsi in radio trottoir apré k’tribinal la kondane TAK lo mèr Tampon a pèrde son plass mèr. Sétaki i di tèl shoz, sétaki i di in n’ot zafèr ziska k’inn pli siper intélizan ké lé z’ot i fini par dir li la poin konfyanss bann politik, li noré préfèr oir l’éta shoizi lo ranplassan d’mèr. Oui li nora préfèr oir l’éta shoizir lo ranplassan d’TAK.
Sé l’èrk mwin la domann amwin koman in pé i oi l’éta dann son vré natir. A biensir lé possib oir ali konm in puissanss inpartial, onète, é myé kapab ké nou pou défann noute zintéré mé sak i oi sa konm si li mète son doi dann son zyé pars la zamé été konmsa é mi panss pa k’in zour sar konmsa.
Mwin la touzour konpri l’éta konm lo promyé roprézantan bann klass dominante. Kan ou lé koloni l’éta sé lo pouvoir kolonyé li lé la pou défann bann zintéré kolonyal. Mébiensir li di pa lé shoz kriman konmsa, i di li roprézante lintéré zénéral — sète toulmoune ! — alé oir ou. Kissa k’i ozré kroi l’éta i défann la klass bann pti kolon ? Noute toute i koné sa lé pa vré…… Mé son pli grann viktoir sé kan ni kroi sa lé vré.
Ala ankor in n’ote afèr ni kroi é mi doute de sa. Dann in démokrassi konm La franss néna troi pouvoir : légzékitif, lo lézislatif é lo zidissyèr. Sa i maye pa inn dan l’ote sa ! Sa lé indépandan inn par rapor a l’ote. Mé sa ossi sé in bob : sa i marsh dann la vi toulézour mé néna bann zéksépssion, sak lé prévi par la loi — ékspréssion la volonté zénéral — é sak lé pa prévi par la loi mé k’i égziss kant mèm solon lokazion.
Astèr si ni parl in pé lo pouvoir zidissyèr : indépandan sof dann déssèrtin ka. Pars la zistiss sa lé randi par lé zom de loi é ki koné bien la loi é tazantan bann zom-la i pé arivé ké zot i fé koz komine avèk lo pouvoir égzékitif… Mé antanssion, sak mi di sél atéori é sa la poin arien a voir avèk bann déssizion la pran néna inn dé zour. Sa na poin arien a voir avèk la déssizion dsi méssué TAK.
Arien a voir bien antandi. A bon antandèr salu !
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)