La CTAP pour régler la précarité
27 juillet, parCrise des PEC à La Réunion
25 mé 2024, sanm

Néna dë zour par-la mwin té apré ékoute bann kozman dsi in radio trottoir apré k’tribinal la kondane TAK lo mèr Tampon a pèrde son plass mèr. Sétaki i di tèl shoz, sétaki i di in n’ot zafèr ziska k’inn pli siper intélizan ké lé z’ot i fini par dir li la poin konfyanss bann politik, li noré préfèr oir l’éta shoizi lo ranplassan d’mèr. Oui li nora préfèr oir l’éta shoizir lo ranplassan d’TAK.
Sé l’èrk mwin la domann amwin koman in pé i oi l’éta dann son vré natir. A biensir lé possib oir ali konm in puissanss inpartial, onète, é myé kapab ké nou pou défann noute zintéré mé sak i oi sa konm si li mète son doi dann son zyé pars la zamé été konmsa é mi panss pa k’in zour sar konmsa.
Mwin la touzour konpri l’éta konm lo promyé roprézantan bann klass dominante. Kan ou lé koloni l’éta sé lo pouvoir kolonyé li lé la pou défann bann zintéré kolonyal. Mébiensir li di pa lé shoz kriman konmsa, i di li roprézante lintéré zénéral — sète toulmoune ! — alé oir ou. Kissa k’i ozré kroi l’éta i défann la klass bann pti kolon ? Noute toute i koné sa lé pa vré…… Mé son pli grann viktoir sé kan ni kroi sa lé vré.
Ala ankor in n’ote afèr ni kroi é mi doute de sa. Dann in démokrassi konm La franss néna troi pouvoir : légzékitif, lo lézislatif é lo zidissyèr. Sa i maye pa inn dan l’ote sa ! Sa lé indépandan inn par rapor a l’ote. Mé sa ossi sé in bob : sa i marsh dann la vi toulézour mé néna bann zéksépssion, sak lé prévi par la loi — ékspréssion la volonté zénéral — é sak lé pa prévi par la loi mé k’i égziss kant mèm solon lokazion.
Astèr si ni parl in pé lo pouvoir zidissyèr : indépandan sof dann déssèrtin ka. Pars la zistiss sa lé randi par lé zom de loi é ki koné bien la loi é tazantan bann zom-la i pé arivé ké zot i fé koz komine avèk lo pouvoir égzékitif… Mé antanssion, sak mi di sél atéori é sa la poin arien a voir avèk bann déssizion la pran néna inn dé zour. Sa na poin arien a voir avèk la déssizion dsi méssué TAK.
Arien a voir bien antandi. A bon antandèr salu !
Justin
Crise des PEC à La Réunion
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à la réunion : le bilan interdit (1/5)
Pénurie d’eau à La Réunion
Moroni, Ikoni, Itsandra et Ntsoudjini à Ngazidja (Grande Comore) ainsi que Mutsamudu et Domoni à Ndzuani (Anjouan)
Rencontre au siège de l’ONU à Nairobi
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)