Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
5 avril 2024, sanm

Mézami, si zot la suiv in pé laktyalité, zot i koné kossa k’la éspassé an parmi la prèss La Rényon. Nou la pass akoté lo pli pir d’sak téi pé arivé pars mèm zour lo dë zoinal papyé i rèst té riskab disparète mé la pa pou sa zot lé sové pou vréman : Quotidien la trouv in sossyété pou ramass ali é Zoinal delisle lé touzour dann zyé siklone…
Témoignages papyé zot i koné la disparète mé nou lé touzour dsi lo nète. Mi di sa pars noute zoinal lé toussèl pou pibliye bann zartik dann kréol rényoné, noute lang mère si zot i vé k’i domann arienk pou dévlope ali. Dèrnyèrman nou la komanss la piblikassion in roman Axel Gauvin an fèyton i apèl Bayalina, in roman dann kréol rényoné lé bien intéressan. San obliye toute son valèr istorik. Mwin la finne anparlé mé lé pa di ni rovien pa ladsi.
Movèz nouvèl pou bann travayèr : in bonpé la pèrde zot plass travaye é dann in péi shomaz lé for konmsa lé pa si sinp rotrouv travaye mé lodiovizyèl i fé k’komanss dévlopé é d’apré bann konéssèr néna ankor lanploi ladan. Bone shanss bann travayèr, ni kroiz pti doi pou zot. Zot konpétanss lé bien nésséssèr pou noute péi é bien roshèrché koméla épi dann noute demin.
Biensir kan mi di sa, mi rofléshi an patriyote rényoné, mi panss noute péi La Rényon é son gran bézoin d’dévlopman. Yèr mwin la lir dann Témoignaz in lartik an franssé téi di konmsa si noute péi té dévlopé li noré pa konète lo risk in pli gran linsékirité. Ni pé anparlé, ni pé diskite la dsi mé mi panss sa lé bien vré.. sèryèzman mi panss lorde piblik noute péi i pass par son dévlopman i pass ossi par lo dévlopman bann péi provik bann puissans kolonyal i arète avèk lésploitassion é i mète an plass in solidarité.
Sa lé vré pou zordi é sa lé vré pou domin.la shanss i vé ké ni viv dann in réjyon loséan idien bien éstraordinèr, mé bann lansien péi kolonyal i kontinyé mète dézorde é kontinyé zot lésploitassion san vouloi pèye lo pri pou péyé mé konm i di, pran garde pa koupe la bransh do boi zot i assiz déssi.
A bon antandèr, salu.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture