
Poinn dévlopman konsékan pou nou péi l’outre-mèr .
18 juillet, parMézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
7 zwin 2024, sanm
Pou kossa ? Pars dizon mwin l’éné dann kann é kann la marke mon vi. Sak la poin in papa plantèr kann, mi panss li rossan pa sak mi rossan kan mi pass dann in shomin avèk karo kann dsi la droite épi dsi la gosh é souvan défoi kann pandan dann shomin… Zot i oi kan mi antann parl kann sé konm mi rotourn lontan an aryèr é mi roviv in tan avèk son bann zimaz inoublyab.
Mé la pa solman pou sa, sé galman pars mèrkrodi soir kamarade Ary la rapèl anou koman bann député éropéin, la komission é toute lo bistrak, la sabote noute prodikssion kann dann loutremèr alé oir avèk lidé d’bann réjyon ultrapériférike - in lidé Paul Vergès - té i pé plédé, lité é gingn la bataye pou sov noute prodikssion kann.
Biensir noute kèr anou Rényoné, anou Martiniké, anou Guadloupéin i sègn kan ni rapèl koman sa la éspassé é an pliss avèk in pouvoir sossyaliss dan La Franss. Lé vré nou lé loin, lé vré nou lé ultrapériférike, lé vré nou la poin lo moiyin pou fé noute lobbiing… Mé bann dépité franssé lété la é lété dann zot devoir sov noute prodikssion - parl pi gouvèrnman La franss, parl pi prézidan La franss plito tibe dizèstif ké sèrvo mobilizé.
A biensir zot kiltir la pa la note, é sirman si mi di azot kann bonbon, kann guingan, kann ra gro panss, kann tamarin, pti kann roz, kann koton noir, kann 337, 390 é d’ote é d’ote ankor sirésèrtin sa i di pa zot arien é zot déssizyon kriminèl sé konmsi la pa fé azot arien. Mé nou bann ti kolon loutremèr la pa konm zot ni réazi, tèlman ni koné normalman sa sé d’lor pou nou… sa i doizète lor pou nou, la baz noute lindistri, sé lo poin dépar noute divèrssifikassion, san obliye noute kiltir plizyèr foi sékulèr.
Mon késtyon ? Mi domann amoin si nou la bataye konm i fo, si ni bataye konm i fo, zordi ké ni koné noute prodiokssion kann ménassé d’mor dann l’outre-mèr. Mi domann si nou la fé sak i fo fé dann in ka lézitime défanss ékonomik. Mi domann si nou la pa rate kékshoz, konm inn marsh nou la soté, mé lo tan pèrdi sa i ratrape sa kant mèm. Alon komanss mète Léon Deffontaine anlèr, dimansh, apré ni oi.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
C’est une avancée majeure aujourd’hui pour les Dionysien·ne·s touchés de plein fouet par le cyclone Garance : l’État vient d’ajouter (…)
Macron et son gouvernement cherchent à économiser 43,8 milliards pour soi-disant enrayer l’endettement de l’État.
Mézami zot i koné piman ? Sa lé for mé manz ali la pa toute. Wa gingn in bon poikman d’boush mé sa i arète pa la. Pars aprésa néna ankor lé fré (…)
Le projet de parc éolien en mer au large de La Réunion a été évoqué à plusieurs reprises ces dernières années. Des études et étapes ont déjà été (…)
L’armée française a officiellement restitué le 17 juillet ses deux dernières installations militaires au Sénégal, mettant fin à sa présence (…)
Quelques jours avant la tenue du CIOM à Paris, à Saint-Benoît, une centaine d’acteurs politiques (PS-EELV-PCR-Banian-Ansanm-Place Publique), (…)
Le Comité du patrimoine mondial de l’UNESCO, réuni à Paris, a décidé de retirer trois biens situés à Madagascar, en Égypte et en Libye de la Liste (…)
La réunion du Comité interministériel des Outre-mer (CIOM) organisée le 10 juillet par le gouvernement à Paris, sans la présence des élus locaux, (…)
Le Comité de suivi des retraites a indiqué dans son avis que "le niveau de vie des retraités est élevé en comparaison européenne et [que] (…)
Madanm Biganbé l’apo fé kui manzé ; misié Biganbé l’apo as manzé-koson. An-minm-tan, tou lé dé i diskit ansanm : « Marsel1 ! Zot i sa fer l’ (…)
Mézami souvan dé foi, pou sète istoir d’maryaz, lantouraz famiye i fé lanmanshman é si lo zanfan , karaktèr lé fèb,ala ké li lé anbarké dann in (…)