Noute zoinal Témoignages épi lo rojé lidéolozi dominante

27 mé 2024, sanm Justin

Mézami zordi mi vé dir azot in n’afèr dsi litilité pou nou, bann militan antikolonyalist d’lir noute zoinal Témoignages.I fo lir ali toultan. Biensir san mète de koté noute léspri kritik pars sète-la lé bien nésséssèr dan noute vi d’militan — la mémoir ossi lé bien nésséssèr ! — lèss amwin dir azot pou kossa mi di sa.

Dabor di azot bien noute zoinal i égziss dopi katrovinz’an é dopi so tan-la li la zamé zoué dann la fassilité épi la konplézanss. Sirtou li la zamé kiltiv la konplézanss avèk lo kolonyalism, épi avèk lo kapitalism. Ni pé dir li la zamé suiv shomin lidéolozi dominante… Sa sé in n’afèr néna partou dann la télé, dann bann radio épi dann bann zoinal épi dann lopinyon piblik souvan dé foi prizonyé avèk so loidéolozi-la.

Sa i vé pa dir nou la pa tronp anou zamé. Sa i vé pa dir nou ossi kékfoi nou lapa tonb dann pyèz lidéolozi dominante. Mé nou la réss fidèl bann prinssip Dr Raymond Vergès kan li la fé parète promyé niméro son zournal défanss bann san défanss.

Pou linstan mi arète tèrla mé la pa di ké mi rovien pa dossi, pars mwin néna ziss in n’afèr pou dir é sa lé inportan pars lé a lorizine bann problèm bann kanak, mèm bann kaldosh é lé zot i trouv dsi zot parkour pou ariv in vré dékolonizassion lo péi… Dann tan-la miniss DOM-TOM té i apèl Pierre Messmer é nou lété l’ané 1970… Donk lo Messmer i done la marsh à suiv pou ranvèrs lékilib démografik dann la popilassion an organizan l’arivé in ta d’moune té pa kanak dann lo péi.

Pou li an dë zénérassion téi gingn boulvèrss la démografi lo péi é transform nouvèl kalédoni an péi franssé, zot la fé é zordi la démografi Lo péi lé sak ni koné. Lo pèp kanak lé pi majoritèr shé li é la sityassion lé kaziman injérab… Lo pouvoir franssé i kontinyé apiye bann non kanak é néna in shomin difissil pou ariv in vré dékolonizassion.

Mézami sak mi di azot la sa lé dann Témoignaz, kékshoz ignoré par lidéolozi dominante épi par bann gran média, mé sa lé véridik éli ésplik bonpé zafèr i éspass zordi dann La Kanaki.

A bon antandèr, salu

Justin

Padport80 ans de TémoignagesLiberté de la presse

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus