
In objéktif pou trapé : In dévlopman korèk …sansa sé in bilan négatif !
26 juin, parMézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
27 mé 2024, sanm
Mézami zordi mi vé dir azot in n’afèr dsi litilité pou nou, bann militan antikolonyalist d’lir noute zoinal Témoignages.I fo lir ali toultan. Biensir san mète de koté noute léspri kritik pars sète-la lé bien nésséssèr dan noute vi d’militan — la mémoir ossi lé bien nésséssèr ! — lèss amwin dir azot pou kossa mi di sa.
Dabor di azot bien noute zoinal i égziss dopi katrovinz’an é dopi so tan-la li la zamé zoué dann la fassilité épi la konplézanss. Sirtou li la zamé kiltiv la konplézanss avèk lo kolonyalism, épi avèk lo kapitalism. Ni pé dir li la zamé suiv shomin lidéolozi dominante… Sa sé in n’afèr néna partou dann la télé, dann bann radio épi dann bann zoinal épi dann lopinyon piblik souvan dé foi prizonyé avèk so loidéolozi-la.
Sa i vé pa dir nou la pa tronp anou zamé. Sa i vé pa dir nou ossi kékfoi nou lapa tonb dann pyèz lidéolozi dominante. Mé nou la réss fidèl bann prinssip Dr Raymond Vergès kan li la fé parète promyé niméro son zournal défanss bann san défanss.
Pou linstan mi arète tèrla mé la pa di ké mi rovien pa dossi, pars mwin néna ziss in n’afèr pou dir é sa lé inportan pars lé a lorizine bann problèm bann kanak, mèm bann kaldosh é lé zot i trouv dsi zot parkour pou ariv in vré dékolonizassion lo péi… Dann tan-la miniss DOM-TOM té i apèl Pierre Messmer é nou lété l’ané 1970… Donk lo Messmer i done la marsh à suiv pou ranvèrs lékilib démografik dann la popilassion an organizan l’arivé in ta d’moune té pa kanak dann lo péi.
Pou li an dë zénérassion téi gingn boulvèrss la démografi lo péi é transform nouvèl kalédoni an péi franssé, zot la fé é zordi la démografi Lo péi lé sak ni koné. Lo pèp kanak lé pi majoritèr shé li é la sityassion lé kaziman injérab… Lo pouvoir franssé i kontinyé apiye bann non kanak é néna in shomin difissil pou ariv in vré dékolonizassion.
Mézami sak mi di azot la sa lé dann Témoignaz, kékshoz ignoré par lidéolozi dominante épi par bann gran média, mé sa lé véridik éli ésplik bonpé zafèr i éspass zordi dann La Kanaki.
A bon antandèr, salu
Justin
Mézami, ni sava rante dann in pèryode zélékssion ané pou ané.Nora zélékssion l’ané 2026, nora zélékssion l’ané 2027 é nora ankor l’ané 2028… Bann (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Le troisième Plan national d’adaptation au changement climatique « n’a toujours pas de cadre contraignant et ne prend toujours pas en compte les (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Dann in famiye néna touzour inn pou fèr lo gran. Li yèm okipe d’ shoz lé pa d’son az. Sé pou sa i di, li fé l’onm d’afèr. Mi rapèl in zour mwin (…)
La CGT exige un référendum pour "sortir par le haut" et "rassembler le pays" après l’échec du "conclave" pour "que les Françaises et les Français (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Le conclave des retraites initié par le premier ministre, François Bayrou, pour éviter la censure de son gouvernement, devait s’achever le 17 juin (…)
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Près de 12 millions de réfugiés ont trouvé protection dans les 46 États membres du Conseil de l’Europe.
Dans le cadre d’un partenariat avec l’Union européenne, le Département organise, le samedi 21 juin au Village Corail (L’Ermitage-les-Bains), un (…)