Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
24 avril 2024, sanm

Mézami si néna in lidé la bien avanssé dopi lo gran wati-watia dsi la frèsk Méo la fé pou in lissé Vincendo sé k’nou na bézwin konète noute passé pa solman pou lo plézir konète noute passé, mé pars sa sé kékshoz bien nésséssèr pou konstrui noute fitir.
Si mi di azot mwin noré bien vouli antann bann rényoné anparl së lidé-la… kissoi pou dir sé la vérité mèm an toutan, dann toute landroi, kissoi pou dir la pa avèk sa nou va konstrui noute demin. Pou koué mi di sa ? Pars mi panss konm toute lidé sé kékshoz ki pë ète défandu, konm kékshoz i pe ète konbatu. A ! Pou sak la fé zot zétude dann tan mwin lété jenn-jan é zot ossi par l’fète sa i rapèl anou sak noute proféssèr franssé té i di toultan : tèz, anti-tèz, sintèz avèk sa nou téi i pé ékrir plizyèr paz.
Sa lé OK, mé pou nou k’lé né dann in réjime kolonyal épi ké la viv dopi tan-la dann in réjime kolonyal mi trouv la pa si fassil ke sa. Pars, sanb pou mwin noute listoir lé pa si tèlman bien konu ké sa, mèm si la konéssans noute listoir ni pé dir la avanss in bonpé dopi soissante-dizan, dopi la loi d’départmantalizassion. Bien sir listoir ofissyèl, sète-la lé myé konu kissoi par bann zartik i trouv dessu linternet, kissoi par déssèrtin liv, kissoi mèm dann bande-déssiné. Mi panss pa m’a shoke azot si mi di sa ! Mé noute listoir popilèr, sète noute pèp la viv zour-an-zour, sète-la lé pa tro bien konu. Konm listoir noute rézistanss popilèr kont sak i fé lo koté fénoir dann noute listoir.
Kan zolikèr i trass in kroi dsi « histoire de France » é li mark « Zistoir la Rényon », ni pé dir li fé in gran déklarassion d’guèr konte sak i éspass ankor zordi dsi lo ban noute bann zékol, mé li koné bien, sa i rouv pa noute listoir rényonèz pou la konésans bann zénérassion nouvèl - konm bann zanssien zénérassion zot ossi la viv dann laliénassion par raporte la konéssans noute passé… mé koman i fé pou dékode lo prézan si wi koné pa oute passé é koman wi fé pou batir oute fitir ? Mézami, pou zordi mi arèst tèr-la, pars mi antrovoi a-pène sak i fo fèr pou sorte d’in kwazi-néan é pou rante dan la limyèr. Nou noré in gouvèrnman rényoné, noré pa été parèye é mwin lé siréssèrtin nou nora avanss pli vite mé zot i koné la pa lo ka.
In sourir pou la fin : in zour dé lyèv i rankonte é inn i di avèk l’ote : Pou kossa sé lo shassèr k’i fé noute listoir ? L’ote i réponn sé pars lo shassè i koné ékrir é nou ni koné pa. Mi panss pa mwin la tro fé avanss lo shmil-blik mé..
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture