
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
24 avril 2024, sanm
Mézami si néna in lidé la bien avanssé dopi lo gran wati-watia dsi la frèsk Méo la fé pou in lissé Vincendo sé k’nou na bézwin konète noute passé pa solman pou lo plézir konète noute passé, mé pars sa sé kékshoz bien nésséssèr pou konstrui noute fitir.
Si mi di azot mwin noré bien vouli antann bann rényoné anparl së lidé-la… kissoi pou dir sé la vérité mèm an toutan, dann toute landroi, kissoi pou dir la pa avèk sa nou va konstrui noute demin. Pou koué mi di sa ? Pars mi panss konm toute lidé sé kékshoz ki pë ète défandu, konm kékshoz i pe ète konbatu. A ! Pou sak la fé zot zétude dann tan mwin lété jenn-jan é zot ossi par l’fète sa i rapèl anou sak noute proféssèr franssé té i di toultan : tèz, anti-tèz, sintèz avèk sa nou téi i pé ékrir plizyèr paz.
Sa lé OK, mé pou nou k’lé né dann in réjime kolonyal épi ké la viv dopi tan-la dann in réjime kolonyal mi trouv la pa si fassil ke sa. Pars, sanb pou mwin noute listoir lé pa si tèlman bien konu ké sa, mèm si la konéssans noute listoir ni pé dir la avanss in bonpé dopi soissante-dizan, dopi la loi d’départmantalizassion. Bien sir listoir ofissyèl, sète-la lé myé konu kissoi par bann zartik i trouv dessu linternet, kissoi par déssèrtin liv, kissoi mèm dann bande-déssiné. Mi panss pa m’a shoke azot si mi di sa ! Mé noute listoir popilèr, sète noute pèp la viv zour-an-zour, sète-la lé pa tro bien konu. Konm listoir noute rézistanss popilèr kont sak i fé lo koté fénoir dann noute listoir.
Kan zolikèr i trass in kroi dsi « histoire de France » é li mark « Zistoir la Rényon », ni pé dir li fé in gran déklarassion d’guèr konte sak i éspass ankor zordi dsi lo ban noute bann zékol, mé li koné bien, sa i rouv pa noute listoir rényonèz pou la konésans bann zénérassion nouvèl - konm bann zanssien zénérassion zot ossi la viv dann laliénassion par raporte la konéssans noute passé… mé koman i fé pou dékode lo prézan si wi koné pa oute passé é koman wi fé pou batir oute fitir ? Mézami, pou zordi mi arèst tèr-la, pars mi antrovoi a-pène sak i fo fèr pou sorte d’in kwazi-néan é pou rante dan la limyèr. Nou noré in gouvèrnman rényoné, noré pa été parèye é mwin lé siréssèrtin nou nora avanss pli vite mé zot i koné la pa lo ka.
In sourir pou la fin : in zour dé lyèv i rankonte é inn i di avèk l’ote : Pou kossa sé lo shassèr k’i fé noute listoir ? L’ote i réponn sé pars lo shassè i koné ékrir é nou ni koné pa. Mi panss pa mwin la tro fé avanss lo shmil-blik mé..
A bon antandèr, salu !
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)