Dans 2 mois, 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès
15 septembre, parLa disparition de Paul Vergès, le 12 novembre 2016, a été un événement en soi mais aussi la rupture avec un passé où il a dominé l’histoire (…)
2 avril 2024, sanm

Mézami noute toute i koné lo rol la lang kréol La Rényon i zoué dann la vi noute péi. Ni pé dir son rol lé déza gran, mé bonpé rante nou i panss lo rol noute kréol lé pa sifizan ankor shé nou. Sé pou sa la lite i doi kontinyé ziska ké ni trap noute bi ki pé z’ète lo bilinguism kréol-franssé.
Noute bann shantèr, noute bann zékrivin, noute bann kontèr i arète pa travaye pou noute lang avanssé — mi panss in liv Axel Gauvin la ékrir néna plizyèr z’ané é té i apèl « Du créole opprimé au créole libéré » - éditions Maspero. Mi panss galman in zoli fonnkèr Zanmari Baré i shante dsi la lang é mèm sonshanté ansanb-avek Daniel Waro. Sa sé shé nou, mé dann d’ote péi koman sa i éspass ?
In dalon dann parti la anvoye pou mwin lopinyon Pravind Jugnauth dsi lo kréol morisien épi son rol dann lo parlman : la Répiblik Maurice, mwin sré kontan dir lé shoz la fine bien avanssé mé malorozman i rèss ankor in bon boute shomin pou fèr.
Dev Virashawmy, in gran lintéléktyèl morisien mor néna kék somenn téi di, sanm pou li bann politik i gingn pa bien ansèrv kréol morisien. Pravind Jugnauth son koté, lo promyé miniss la Répiblik, i di mèm si li lé pou ansèrv kréolmorisien dann parlman li panss bann député, épi bann fonksyonèr i fo zot i sa aprann kréol dann l’inivèrsité konmsa zot va nyabou lir-ékrir dann kréol morisien. Boudikonte li panss sé inn késtyonn tan é i sèrv arien préssipite lé shoz.
Solon Pravind Jugnauth dann parlman séséloi la pran lo tan k’i fo pou ariv ansèrv kréol séséloi dann parlman. Maliss li azoute in romark Navin Ramgoolam, promyé miniss avan li, téi di kan téi poz ali lo mèm késtyon : « li la pèr bann dépité va mète a jir inn-a-l’ote » pars lé pli fassil jir an kréol ké jir dann la lang bann zanglé.
Astèr in késtyon mi poz amwin, la lang èl mèm kissoi morisien, kisso séséloi, kissoi rényoné épi d’ote, lé paré pou rante dann la vi piblik bien konm ki fo é bann lokitèr lé kapab bien ansèrv bann lang-la. Mwin pèrsonèlman mi panss noute bann lang la fine fé bonpé progré pou fé viv in bon bilinguism éfikass... mé sirman i fopran in pé lo tan..
A bon antandèr, salu !
Justin
La disparition de Paul Vergès, le 12 novembre 2016, a été un événement en soi mais aussi la rupture avec un passé où il a dominé l’histoire (…)
In kozman pou la rout
50e anniversaire de la disparition du dirigeant communiste : un article de Bruno Guigue
Record mondial de chaleur
1,65 degré au-dessus du niveau préindustriel
Fin de la grève à la cuisine centrale de Saint-Benoît
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?