Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
2 avril 2024, sanm

Mézami noute toute i koné lo rol la lang kréol La Rényon i zoué dann la vi noute péi. Ni pé dir son rol lé déza gran, mé bonpé rante nou i panss lo rol noute kréol lé pa sifizan ankor shé nou. Sé pou sa la lite i doi kontinyé ziska ké ni trap noute bi ki pé z’ète lo bilinguism kréol-franssé.
Noute bann shantèr, noute bann zékrivin, noute bann kontèr i arète pa travaye pou noute lang avanssé — mi panss in liv Axel Gauvin la ékrir néna plizyèr z’ané é té i apèl « Du créole opprimé au créole libéré » - éditions Maspero. Mi panss galman in zoli fonnkèr Zanmari Baré i shante dsi la lang é mèm sonshanté ansanb-avek Daniel Waro. Sa sé shé nou, mé dann d’ote péi koman sa i éspass ?
In dalon dann parti la anvoye pou mwin lopinyon Pravind Jugnauth dsi lo kréol morisien épi son rol dann lo parlman : la Répiblik Maurice, mwin sré kontan dir lé shoz la fine bien avanssé mé malorozman i rèss ankor in bon boute shomin pou fèr.
Dev Virashawmy, in gran lintéléktyèl morisien mor néna kék somenn téi di, sanm pou li bann politik i gingn pa bien ansèrv kréol morisien. Pravind Jugnauth son koté, lo promyé miniss la Répiblik, i di mèm si li lé pou ansèrv kréolmorisien dann parlman li panss bann député, épi bann fonksyonèr i fo zot i sa aprann kréol dann l’inivèrsité konmsa zot va nyabou lir-ékrir dann kréol morisien. Boudikonte li panss sé inn késtyonn tan é i sèrv arien préssipite lé shoz.
Solon Pravind Jugnauth dann parlman séséloi la pran lo tan k’i fo pou ariv ansèrv kréol séséloi dann parlman. Maliss li azoute in romark Navin Ramgoolam, promyé miniss avan li, téi di kan téi poz ali lo mèm késtyon : « li la pèr bann dépité va mète a jir inn-a-l’ote » pars lé pli fassil jir an kréol ké jir dann la lang bann zanglé.
Astèr in késtyon mi poz amwin, la lang èl mèm kissoi morisien, kisso séséloi, kissoi rényoné épi d’ote, lé paré pou rante dann la vi piblik bien konm ki fo é bann lokitèr lé kapab bien ansèrv bann lang-la. Mwin pèrsonèlman mi panss noute bann lang la fine fé bonpé progré pou fé viv in bon bilinguism éfikass... mé sirman i fopran in pé lo tan..
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture