
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
28 févrié 2024, sanm
Mézami yèr mwin la parl azot lo salon l’agrikiltir la-ba dann Paris. Biensir sa la pa anpèsh amwin dir sé in salon k’i rouv sou lo sign « tanpète » dabor pars lé vré, épi pars lé pa défandi kass ti-boi — konm zot i koné in gran léspor rényoné. Mé mwin la pa anparl bann zékspozan La Rényon. Sète ané néna trant-sète épi fransh vérité nou lé siréssèrtin bann prodiktèr noute péi kan v’ariv l’èr pou rotourn zot kaz zot nora konm dabitide in sharjman médaye si tèlman bann produi rényoné lé appréssyé par bann konéssèr.
Arienk si ni rapèl bann produi l’amontr dann télé, sansa dann zoinal, ni oi néna in kantité produi i vo la pène konète. Ni pé anparl la vaniye épi son bann dérivé ; ni pé galman parl lo thé épi la suite. Ni pé anparl kafé bourbon pointi épi lé z’ot. Ni obliy ar pa anparl lo myèl épi toute sak li ansèrv. Ni pé anparl zanana, pitaya, létshi, safran, é toute in kantité produi la kalité. Mwin la pa antandi dir téi sava parl noute bann tizane, domaz pars nou néna dé zarm dann bann tizane ossi.
Fransh vérité noute tèr rényoné néna bonpé partikilarité é sa i done bonpé produi intéréssan. I fo dir ankor dann la kanpagn La Rényon néna in savoir lé préssyé, é néna galman in savoir fèr. Kissa l’aporte anou sa ? Mwin mi diré sé noute zansète i sorte in pé dann toute kontinan é l zot l’amenn avèk zot sak zo téi panss téi falé pa pèrde an voiyaz konm patrimoine kissoi malgash, kissoi afrikin, komor, indien, éropéin, shinoi é d’ote é d’ote ankor.
Noute baz lé bon, nou néna pou avansé pou réissir mé tro d’kalpyé dovan la pate noute bann prodiktèr, é tro d’lésploitassion néokolonyal i romonte dann tan Colbert pou ki la koloni lé pa la pou dévlopé, mé pou ansèrv kontoir bann produi i sorte la franss... Mézami oila sak ni di dopi dé zané é na poinn gouvèrnman gosh konm droite pou ékoute anou in pé é fé lèv par la loi bann kalpyé néna dsi noute shomin.
Mézami nou néna la kapassité, la kalité, lo r épi lo savoir fèr, noute patrimoine lé rish épi divèrsifyé, alors kossa i manke anou ? I manke anou in shomin galizé pou nou alé dirékssion noute dévlopman épi sirtou la libèrté fé sak ni fé, san tro d’frin pou anpèh anou avanssé.
A bon antandèr, salu !
Justin
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)