Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
28 févrié 2024, sanm

Mézami yèr mwin la parl azot lo salon l’agrikiltir la-ba dann Paris. Biensir sa la pa anpèsh amwin dir sé in salon k’i rouv sou lo sign « tanpète » dabor pars lé vré, épi pars lé pa défandi kass ti-boi — konm zot i koné in gran léspor rényoné. Mé mwin la pa anparl bann zékspozan La Rényon. Sète ané néna trant-sète épi fransh vérité nou lé siréssèrtin bann prodiktèr noute péi kan v’ariv l’èr pou rotourn zot kaz zot nora konm dabitide in sharjman médaye si tèlman bann produi rényoné lé appréssyé par bann konéssèr.
Arienk si ni rapèl bann produi l’amontr dann télé, sansa dann zoinal, ni oi néna in kantité produi i vo la pène konète. Ni pé anparl la vaniye épi son bann dérivé ; ni pé galman parl lo thé épi la suite. Ni pé anparl kafé bourbon pointi épi lé z’ot. Ni obliy ar pa anparl lo myèl épi toute sak li ansèrv. Ni pé anparl zanana, pitaya, létshi, safran, é toute in kantité produi la kalité. Mwin la pa antandi dir téi sava parl noute bann tizane, domaz pars nou néna dé zarm dann bann tizane ossi.
Fransh vérité noute tèr rényoné néna bonpé partikilarité é sa i done bonpé produi intéréssan. I fo dir ankor dann la kanpagn La Rényon néna in savoir lé préssyé, é néna galman in savoir fèr. Kissa l’aporte anou sa ? Mwin mi diré sé noute zansète i sorte in pé dann toute kontinan é l zot l’amenn avèk zot sak zo téi panss téi falé pa pèrde an voiyaz konm patrimoine kissoi malgash, kissoi afrikin, komor, indien, éropéin, shinoi é d’ote é d’ote ankor.
Noute baz lé bon, nou néna pou avansé pou réissir mé tro d’kalpyé dovan la pate noute bann prodiktèr, é tro d’lésploitassion néokolonyal i romonte dann tan Colbert pou ki la koloni lé pa la pou dévlopé, mé pou ansèrv kontoir bann produi i sorte la franss... Mézami oila sak ni di dopi dé zané é na poinn gouvèrnman gosh konm droite pou ékoute anou in pé é fé lèv par la loi bann kalpyé néna dsi noute shomin.
Mézami nou néna la kapassité, la kalité, lo r épi lo savoir fèr, noute patrimoine lé rish épi divèrsifyé, alors kossa i manke anou ? I manke anou in shomin galizé pou nou alé dirékssion noute dévlopman épi sirtou la libèrté fé sak ni fé, san tro d’frin pou anpèh anou avanssé.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture