La CTAP pour régler la précarité
27 juillet, parCrise des PEC à La Réunion
28 févrié 2024, sanm

Mézami yèr mwin la parl azot lo salon l’agrikiltir la-ba dann Paris. Biensir sa la pa anpèsh amwin dir sé in salon k’i rouv sou lo sign « tanpète » dabor pars lé vré, épi pars lé pa défandi kass ti-boi — konm zot i koné in gran léspor rényoné. Mé mwin la pa anparl bann zékspozan La Rényon. Sète ané néna trant-sète épi fransh vérité nou lé siréssèrtin bann prodiktèr noute péi kan v’ariv l’èr pou rotourn zot kaz zot nora konm dabitide in sharjman médaye si tèlman bann produi rényoné lé appréssyé par bann konéssèr.
Arienk si ni rapèl bann produi l’amontr dann télé, sansa dann zoinal, ni oi néna in kantité produi i vo la pène konète. Ni pé anparl la vaniye épi son bann dérivé ; ni pé galman parl lo thé épi la suite. Ni pé anparl kafé bourbon pointi épi lé z’ot. Ni obliy ar pa anparl lo myèl épi toute sak li ansèrv. Ni pé anparl zanana, pitaya, létshi, safran, é toute in kantité produi la kalité. Mwin la pa antandi dir téi sava parl noute bann tizane, domaz pars nou néna dé zarm dann bann tizane ossi.
Fransh vérité noute tèr rényoné néna bonpé partikilarité é sa i done bonpé produi intéréssan. I fo dir ankor dann la kanpagn La Rényon néna in savoir lé préssyé, é néna galman in savoir fèr. Kissa l’aporte anou sa ? Mwin mi diré sé noute zansète i sorte in pé dann toute kontinan é l zot l’amenn avèk zot sak zo téi panss téi falé pa pèrde an voiyaz konm patrimoine kissoi malgash, kissoi afrikin, komor, indien, éropéin, shinoi é d’ote é d’ote ankor.
Noute baz lé bon, nou néna pou avansé pou réissir mé tro d’kalpyé dovan la pate noute bann prodiktèr, é tro d’lésploitassion néokolonyal i romonte dann tan Colbert pou ki la koloni lé pa la pou dévlopé, mé pou ansèrv kontoir bann produi i sorte la franss... Mézami oila sak ni di dopi dé zané é na poinn gouvèrnman gosh konm droite pou ékoute anou in pé é fé lèv par la loi bann kalpyé néna dsi noute shomin.
Mézami nou néna la kapassité, la kalité, lo r épi lo savoir fèr, noute patrimoine lé rish épi divèrsifyé, alors kossa i manke anou ? I manke anou in shomin galizé pou nou alé dirékssion noute dévlopman épi sirtou la libèrté fé sak ni fé, san tro d’frin pou anpèh anou avanssé.
A bon antandèr, salu !
Justin
Crise des PEC à La Réunion
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à la réunion : le bilan interdit (1/5)
Pénurie d’eau à La Réunion
Moroni, Ikoni, Itsandra et Ntsoudjini à Ngazidja (Grande Comore) ainsi que Mutsamudu et Domoni à Ndzuani (Anjouan)
Rencontre au siège de l’ONU à Nairobi
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)