
Lotonomi alimantèr ? Dann in plan rényoné pou noute dévlopman.
17 juin, parMézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
9 mars 2024, sanm
Mézami, si mi tronpe pa, sa i fé plizyèr dizène d’zané néna in pé l’apré rode lo piss avèk lo pou dan la tète la poin shové — l’apré rode toute défo loktroi d’mèr pou nyabou kass taks-la épi ranplass ali par in n’ote afèr. Zordi wala k’i atake ali pou soidizanson résponssabilité dan la vi shère. Sèryèzman, bann tète zèf i déklar san onte par la fote loktroi d’mèr la vi lé pli shèr isi shé nou épi dann bann péi l’outre-mèr.
Konm de bien-antandi, zot i mète toute bann péi d’outre-mèr dann mèm panyé sak i fé ké partou la kour dé konte épi son bèl rapor i gingn arienk kritikassion é lé normal pars partou demoune l’outre-mèr i konpran pa pou kossa i krétik in sèl taks i alimante bidzé bann komine épi i protèz in pé bann prodikssion fète é fourni dann bann péi l’outre-mèr.
Sèryèzman méssyé déla kour dé konte akoz zot i désside pa détrikote bann zékonomi péi l’outre-mèr pou sèye savoir pou kossa noute dévlopman lé bloké. Pou kossa, konm ki diré, noute lékonomi i kontinyé fonksyone konm dann tan lo gran Colbert kan li téi di la koloni i produira pa in sèl klou pars li va lèss sa pou bann zantropriz la métropole.
Sèryèzman méssyé dé la kour dé konte, ou lé intélizanss ou, wi koné dé shoz ou, lékonomi mondyal na poin sogré pou ou… alor akoz wi mète pa oute bann talan pou étidyé bann blokaz lo dévlopman bann péi l’outre-mèr. Wala in mission kapab korèsponn avèk zot bann talan. In mission mi diré i konvien zot gran kapassité épi zot gran linvantivité.
Dir sak wi di, ékrir sak wi ékri, sé ansèrv oute gran talan pou fé dé shoz i vo pa la pène. Akoz zot i mète pa zot o sèrviss bann péi l’outremèr pou trouv sak i pé détake noute lékonomi, épi mète ali dann sirkui lo dévlopman. Mé pou komanssé akoz zot i ékoute pa bann pèpl’outre-mèr pou konète kossa zot i vé, kossa zot i éspèr, é dopi kan zot i atann sak zot i atann… sré pli proférab k’alé ravaz guèpe dann son ni — Zot i kroi pa ?
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
Le Haut-Commissaire de l’ONU aux droits de l’homme, Volker Türk, a indiqué que "l’héritage brutal du colonialisme persiste. Le racisme reste un (…)
Le nouveau plan de 29 milliards, au lieu des 44 milliards demandés pour 2025, va prioriser l’aide pour 114 millions de personnes.
« Monmon ! Not dé Tikarl i dsann la kaz Timari, in ? – Alé azot. Amiz pa soman. Sirtou, Tikok mi prévien aou, artourn pa isi ek linz an morso, (…)
Nous avions une occasion historique. Celle de montrer la voie, celle d’aligner nos grands discours internationaux avec la réalité de notre action (…)
Mézami,mon bann dalon, Mwin lé sirésèrtin zot i koné sa pars sa sé in fraz i sorte dann maloya otantik. Bien antandi nou la antann sa dann (…)
Mézami i paré la droite i rostriktir aèl apré la mortalité lanssien mèr Sin-Pyèr. El la trouv in nom : Nouvel’R. El la trouv in shèf : Mr (…)
Positionnement régional et unanime des Etats membres de la Commission de l’océan Indien (COI) à la 3ème Conférence des Nations unies sur l’océan (…)
Karine Lebon, députée de la 2e circonscription de La Réunion, dénonce une nouvelle fois la double taxation de TVA subie par les particuliers (…)
Selon un communiqué publié ce mercredi par la Chine, les deux pays ont bien progressé dans le désamorçage de leurs préoccupations économiques et (…)
Dèk la klos la soné, Tikok la fons dan la kour lékol konm volay si grin maï, é tout suit la komans santé : « Vive lé va-kan-se, pa de pé-ni-tanse (…)
Le Programme des Nations Unies pour le développement (PNUD), en collaboration avec le gouvernement des Seychelles à travers le ministère de (…)