Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
9 mars 2024, sanm

Mézami, si mi tronpe pa, sa i fé plizyèr dizène d’zané néna in pé l’apré rode lo piss avèk lo pou dan la tète la poin shové — l’apré rode toute défo loktroi d’mèr pou nyabou kass taks-la épi ranplass ali par in n’ote afèr. Zordi wala k’i atake ali pou soidizanson résponssabilité dan la vi shère. Sèryèzman, bann tète zèf i déklar san onte par la fote loktroi d’mèr la vi lé pli shèr isi shé nou épi dann bann péi l’outre-mèr.
Konm de bien-antandi, zot i mète toute bann péi d’outre-mèr dann mèm panyé sak i fé ké partou la kour dé konte épi son bèl rapor i gingn arienk kritikassion é lé normal pars partou demoune l’outre-mèr i konpran pa pou kossa i krétik in sèl taks i alimante bidzé bann komine épi i protèz in pé bann prodikssion fète é fourni dann bann péi l’outre-mèr.
Sèryèzman méssyé déla kour dé konte akoz zot i désside pa détrikote bann zékonomi péi l’outre-mèr pou sèye savoir pou kossa noute dévlopman lé bloké. Pou kossa, konm ki diré, noute lékonomi i kontinyé fonksyone konm dann tan lo gran Colbert kan li téi di la koloni i produira pa in sèl klou pars li va lèss sa pou bann zantropriz la métropole.
Sèryèzman méssyé dé la kour dé konte, ou lé intélizanss ou, wi koné dé shoz ou, lékonomi mondyal na poin sogré pou ou… alor akoz wi mète pa oute bann talan pou étidyé bann blokaz lo dévlopman bann péi l’outre-mèr. Wala in mission kapab korèsponn avèk zot bann talan. In mission mi diré i konvien zot gran kapassité épi zot gran linvantivité.
Dir sak wi di, ékrir sak wi ékri, sé ansèrv oute gran talan pou fé dé shoz i vo pa la pène. Akoz zot i mète pa zot o sèrviss bann péi l’outremèr pou trouv sak i pé détake noute lékonomi, épi mète ali dann sirkui lo dévlopman. Mé pou komanssé akoz zot i ékoute pa bann pèpl’outre-mèr pou konète kossa zot i vé, kossa zot i éspèr, é dopi kan zot i atann sak zot i atann… sré pli proférab k’alé ravaz guèpe dann son ni — Zot i kroi pa ?
A bon antandèr, salu !
Justin
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture