
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
20 zwin 2024, sanm
Mézami néna demoune pou étone azot dsi bann romark inbéssil épi san réspé i sorte dann la boush bann dirizan lo RN, mé pou sak i koné so parti ékstrémist la droite dopi lontan sa i étone pa zot. I sifi d’rapèl lo bann kozman Jean-Marie Le Pen épi son bann zé d’mo mové l’odèr sa la pwin pou sirprann azot.
Zordi sé lo résponsab lo RN pou La Rényon, lo mèr La plaine des Palmistes ki di toute sak li panss noute listoir é lo bann paz sak néna d’pli triste é pli dramatik : mi vé anparl lésklavaz épi la trète konm krime konte limanité dopi la loi Taubira la fine d’ète voté. Mwin lé sirésèrtin lo kolonyaliss pou zot sé in gran progré pou l’imanité.
Alor wala in mèr, résponsab in parti politik issi La Rényon, in kandida pou vnir dépité La Rényon i pé pèrmète ali d’dir li komémor pa labolission lésklavaz dan noute péi. Li razoute « pèrsonèlman » mé na poin arien d’pèrsonèlman kan ou lé mèr, résponsab in parti é kandida dann in zélékssion dépité.
Alor 20 déssanm 1848, pou ou sa i konte pa ! Labolission néna mil an solon ou ! Lo passé sé lo passé é wi rogarde dann la dirékssion l’avnir ! Mé wi done kou d’pyé dann la lite noute pèp l’améné pou ariv landroi ni lé zordi. Wi rann pa ou konte ou l’apré jire lo mémoir lo pèp rényoné ?
A ! biensir, son bann dalon i fé konmsi sé lo poinn d’vi pèrsonèl lo pèrsonaz épi zot i ézite pa krétik ali, mé pou nou sa i doizète konm in alèrte pars sak ni oi banna i di zordi mèm, lé pa di zot i fé pa domin é si zélékssion i done azot lo pouvoir kissa k’i di anou domin zot i sava pa éfass la loi Taubira par in n’ote loi ?
Tanka sak i di « i fo lèss azot zot shanss » mi trouv zot lé inpé san konprann pars si i mète azot o pouvoir, kèl kantité lo mal banna lé kapab fé in néstan pars boudikonte dann zot program kashé nou néna pou soufèr, nou néna bann droi pou rononssé, nou néna la mizèr pou konète an pliss... Konbien konkète sossyal v’aléi an fimé ? Pa par lo mèr La Plaine, mé par lo RN li mèm pars sé toute banna k’i panss konmsa é k’i majine in rotour an aryèr lé possib.
A bon antandèr, salu !
Justin
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)