Troizyèm morso

Solèye t’a noute toute, solèye pou noute toute (3)

29 mars 2024, sanm Justin

Mézami dan la somenn nou la gingn lokazyon anparl in pé ansanm bann prozé noute parti sansa son bann roprézantan la fé é mi oi shak foi sé kékshoz i sava dann sanss lintéré noute péi, mèm lintéré demoune La Rényon san mète de koté lintéré bann moune atèr. Sé konmsa ke pou mwin lo plan shof-o solèr sa i sava vréman dann sanss lintéré La Rényon épi lo pèp rényoné. Fitintan, kan la vote la loi 19 mars 1946 Léon de Lépervanche la apèl sa in bon projé kominiss.

Déza mi pé dir lo projé pou toute demoune an avoir in mini stassion éléktrik solèr son kaz, sé galman in projé k’i sava dann sanss lintéré La Rényon é myé k’sa pars li rokoné demoune atèr dan noute péi konm prodiktèr é pi solman konm konsomatèr. Mi oiré bien in madam, sansa in méssyé, in jenn, mèm in gramoune apré dir avèk son famiye, zordi mwin lé fyèr pars mwin la nyabou produi kouran pou mon famiye, mèm in pé pliss pou rovande lo sirpliss l’edf. Donk sé konm prodiktèr ké mi prézante amwin.

Dann séminèr La Plaine dé kaf, mi rapèl sak in kamarad la di pou goumante nivo d’vi in moune i fo goumante la kantité larzan li gagn osinonsa diminyé son bann dépanss : bann mini stassion léstréssité solèr, son bi sé d’diminyé la faktir kouran é si possib raporte in pé larzan bann famiye. Mé antouléka diminyé la faktir sa sé in priorité : finir avèk bann faktir disproporssioné avèk lo salèr demoune. Kalité faktir i fouye in trou dann oute bidzé é wi ariv pa boushé apré.

Dizon li amenn kékshoz lé inportan dann sak ni pé apèl lo panyé la ménajèr — mé pa an assisté mé an prodiktèr, pa an oblijé in sistèm néokolonyal mé an tan k’aportèr d’kékshoz inportan pou son famiye, épi pou son lantouraz. Produir son prop kouran osinonsa sète son famiye la bézoin pou gingn in pé d’konfor… wala pou kossa mi trouv projé ni vé fé sé in bon projé kominiss kékshoz i sava dann sanss lintéré noute péi La Rényon, é dann lintéré lo pèp rényoné, épi pou mète lo rényoné anlèr…

Astèr, mwin lé sirésèrtin déssèrtin lé kapab kalkil sa konm l’assistanss pars li pèrmète sak na poin larzan fète é fourni ariv mèm rézilta ké sak néna larzan mé i gingn an pliss pou in mèm rézilta : monte in mini stassion léléstrissité solèr inn avèk son larzan pliss l’ède piblik, l’ote avèk l’ède piblik sinploman pou ariv in mèm bon rézilta.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus