Talèr i fo dégrenn lékol ? Alé marshé don

12 avril 2024, sanm Justin

I paré sépa si i sava pa kass lékol matèrnèl laba Sin Bénoi pars néna arien a fèr, la tronpe produi é marmaye konm lo pèrssonèl i gingn pi alé lékol si tèlman zot néna lalèrzi. Astèr l’apré sèye fé porte lo shapo in lékip travayèr é banna mi panss lé pa déssidé lèss azot fèr.

Mé si ni kalkil in kou : i paré l’avé fourmi dan lékol é sé pou sa la dézinfèkt a blok. Mé fourmi, kafar, sa sé dé bébète ni koné dopi lontan ; an pliss lontan l’avé piss véra, lo piss lo shien épi in takon parazite épi zinsèkt téi vé pa lo bien pou nou.

Alor, kossa téi fé ? Promyé zafèr téi nétoiyé épi téi ansèrv ankor bann produi téi pilvériz dan la kour, la kaz, la klass é mi rapèl pi si marmaye avèk lo personèl téi gingn lalèrzi. Romark, pétète koméla demoune lé pli frazil osinonsa opliss i ansèrv produi, opliss bann bébète lé rézistan, opliss demoune i tonb malade.

Alor soi i fo téste lo produi épi oir lo rézilta dsi lo bann zinsèkt épi dsi lo moune é kan ou lé sir d’oute afèr wi pass partou. Osinonsa i fo fé travaye son tète épi trouv bann produi natirèl i fé pa tonb demoune malade. Zot i kroi sa i égziss pa zot ? Mwin lé sirésèrtin sa i égziss.

Mé astèr si i fo dékonstrui in lékol pars néna fourmi, la taye lo ra, sovsouri épi d’ote zoiyèzté parèye, ébin nou lé fine ariv dann in drol pèryode é ni koné pa koman ni ansorte anou ladan.. Si ni dévlope pa la roshèrch — pars mi panss sé sa la klé é si i fé pa, i fo ni atann anou k’i ariv pa zordi, pa domin toute sorte kalité katastrof. Talèr la pi bézoin la guèr pou tyé d’moune !

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La kaz Tikok

23 avril, par Christian Fontaine

Promié tan, la kaz bann Biganbé navé dé piès minm parèy sad bann Maksimin, soman té kouvèr an tol. Malérèzman, siklone 48 la ni, la lèv lo ti (…)


+ Lus