Talèr i fo dégrenn lékol ? Alé marshé don

12 avril 2024, sanm Justin

I paré sépa si i sava pa kass lékol matèrnèl laba Sin Bénoi pars néna arien a fèr, la tronpe produi é marmaye konm lo pèrssonèl i gingn pi alé lékol si tèlman zot néna lalèrzi. Astèr l’apré sèye fé porte lo shapo in lékip travayèr é banna mi panss lé pa déssidé lèss azot fèr.

Mé si ni kalkil in kou : i paré l’avé fourmi dan lékol é sé pou sa la dézinfèkt a blok. Mé fourmi, kafar, sa sé dé bébète ni koné dopi lontan ; an pliss lontan l’avé piss véra, lo piss lo shien épi in takon parazite épi zinsèkt téi vé pa lo bien pou nou.

Alor, kossa téi fé ? Promyé zafèr téi nétoiyé épi téi ansèrv ankor bann produi téi pilvériz dan la kour, la kaz, la klass é mi rapèl pi si marmaye avèk lo personèl téi gingn lalèrzi. Romark, pétète koméla demoune lé pli frazil osinonsa opliss i ansèrv produi, opliss bann bébète lé rézistan, opliss demoune i tonb malade.

Alor soi i fo téste lo produi épi oir lo rézilta dsi lo bann zinsèkt épi dsi lo moune é kan ou lé sir d’oute afèr wi pass partou. Osinonsa i fo fé travaye son tète épi trouv bann produi natirèl i fé pa tonb demoune malade. Zot i kroi sa i égziss pa zot ? Mwin lé sirésèrtin sa i égziss.

Mé astèr si i fo dékonstrui in lékol pars néna fourmi, la taye lo ra, sovsouri épi d’ote zoiyèzté parèye, ébin nou lé fine ariv dann in drol pèryode é ni koné pa koman ni ansorte anou ladan.. Si ni dévlope pa la roshèrch — pars mi panss sé sa la klé é si i fé pa, i fo ni atann anou k’i ariv pa zordi, pa domin toute sorte kalité katastrof. Talèr la pi bézoin la guèr pou tyé d’moune !

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus