Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
6 mé 2024, sanm

Mézami,
M’a dir azot in n’afèr : pou mwin nou néna la shanss avoir in patrimoine konmsa, konm noute zoinal Témoignages, la akonpagn anou dopi toute so tan-la — katrovin z’an la pa katrovin zour ! — dann in gran transformassion noute péi… Biensir nou nora vouli, nou nora émé, souété noute péi i transform ankor pli vite, ankor pliss a-fon é dann in méyèr sanss : pliss l’égalité, pliss la rényonité, pliss lo dévlopman é dann la défanss noute l’anvironeman. Ni rèv d’in péi i aboli la mizèr mé zot i koné nou lé ankor lwin d’avoir trape in bite konmsa.
Mé ni krash pa dsi La Rényon konm èl lé zordi pars d’inn fasson osinonsa d’in n’ote, sé lo konbanoute zoinal la améné ébien sir lo bann konba noute parti lamodèl ali, korij ali dsi lamarj mé korijé kant mèm… Mézami noute zoinal la pran par in pé toute bann konba éssansyèl lo pèp rényoné la améné… Mi ézite drèss la liste lo bann bon konba kominist épi rényoné nou la améné pars mwin lé siréssèrtin mi sava obliye bann konba inportan : katrovin zané lé long, é konbien konba dann son parkour diran toute so tan-la.
Mi pé site an vrak lo bann konba pou laplikassion la loi départmantalizassion, konba pou l’égalité, konba pou la liberté é konte la frode éléktoral, konba pou lotonomi é pou noute lidantité, lite pou défann lo kréol rényoné, lite kont lo kolonyalism, konte bann bidon-vil, konte légzil bann zanfan rényoné — sète La Kreuz épi lémigrassion tou kour — konba pou dévlope la kiltir épi l’édikassion, konba pou lo maloya, pou l’anvironeman… Mé konm mwin la di azot mwin lé sirésèrtin obliye in bonpé.
Antouléka sak ni pé dir noute zoinal la touzour été la pou défann bann bon prinssip de vi dann noute péi, é li la akonpagn noute transformassion dopi néna katrovin zané ziska zordi é bien antandi nou la pankor fini é nou sar fini lo zour nou v’ariv shanj la vi dann in bon sanss issi dan noute péi… Lo roulo konprèsssèr kolonyalist sansa néo nora kraz anou mé nou néna la réponss, sète Laurent Vergès in zour la doné : « Nou lé pa pliss, nou lé pa mwins mé réspèkt anou » — réspèkt anou pou toute noue bann konba pou la dékolonizassion ; Algérie, Vietnam ; Afrik di sid, Madagascar, Chagos, Palèstine…
Nou la viv dann kèr lo monstr é ni koné son zantraye mé noute flèsh sé la flèsh David konm José Marti é d’ote ankor noré di.
A bon antandèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture