Asiz l’outromèr ? Alé plito asiz dsi ti-ban !

18 zwiyé 2017, sanm Justin

Mésyé Makron la promète si li gingn zéléksyon li fé in z’asiz l’outromèr. Aprésa, son gouvèrnman la kalkil in métod : anvoye in moun dann bann péi l’outromèr, pou ékout sak ou i vé bien dir ali, saki pé bien dir ali, sak li lé kapab koprann. Aprésa li fé son rapor é lo gouvèrnman i tir ladan, sak li vé sansa sak li pé pou fé son politik isi shé nou konm dann d’ot péi lé konm nou, dann l’outromèr.

Si mi konpran bien lo sant gravité la pa bann péi l’outromèr, la pa shak péi l’outromèr dann son partikilyé, mé La Frans èl mèm, é dann La Frans, néna Paris son kapital - in kapital i kraz tout, i rogard soidizan lé z’ot, mé dan son glas ali. Dann son glas kosa li oi ? Sanm pou moin, li oi tout bann tète fromaz i fé la plui épi lo mové tan dopi soisann dizan pou nou, plis pou d’ot é moins pou désèrtin.

In z’asiz pou La Rényon, sé La Rényon k’i doi fé pou li. In z’asiz pou Mayotte, sé Mayotte k’i doi fé pou li. Sanm pou moin, sa lé vré pou lé z’ot… I fo réponn bann késtyon konm : ousa ni sort ? Kèl koté ni lé ? Ousa ni vé alé ? Dann kèl solidarité ni vé mète anou ? Kèl dévlopman lé bon pou nou ? Kosa ni vé pass blanko dési, kosa ni vé éfas in foi pou tout.

Pou nout parti kominis rényoné, in z’asiz konm gouvèrnman i vé sé ankor in pèrt tan, in fason pou roul anou dann la farine. Sé pou sa li réfiz in n’afèr konmsa-in mashi n konm zénéral Degol n’oré di. Mé rofizé, la pa lo bi. Lo bi sé kosa ni vé, nou pèp rényoné ? In vré z’asiz shak péi l’outromèr. Donk, si gouvèrnman i shanj pa son poinn vizé, sak i fo ozé sé in kont z’asiz é si mi tronp pa sé sak lo PCR i réklam - mi anshèv dir in kont z’asiz dékolonizé so kou isi.

A par k’sa, mète azot kisa zot i vé konm raportèr. Mèm si sé in famiy in gran l’ansien, sa i ansèrv de rien. Sa sé kozé la boush rouvèr ! Sa sé kozé pou pa la boush pi ! sa sé kozé po la po d’patat [1] an poud ! Donk z’asiz l’outromèr ? Alé plito asiz dsi ti ban.

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • Justin,
    Excuse moi de ne pas être à ta hauteur pour écrire le créole ; aussi le ferai-je en français.Je voulais te dire que c’est, depuis toujours , le premier texte que je lis dans "Témoignages", tellement c’ est en rupture avec la complaisance honteuse du journalisme "officiel" des gens bien en place, sérieux et drôle à la fois, plein de l ’impertinence que, me semble-t-il, trop de Réunionnais ont ôté ( ! ) de leur répertoire.Ce serait bien s’il était possible d’ en éditer une sélection, parmi les plus audacieux, les plus criants de vérité, les plus représentatifs de cet humour qu’ il est parfois si difficile, sinon impossible de faire passer en français ! Ce n’ est qu’ une idée, mais qui sait ?

    Jean- Paul

    Et si tu pouvais traduire ces quelques lignes en créole ?!


Témoignages - 80e année


+ Lus