Planter des arbres avec la population pour construire une ville : une idée forte de Paul Vergès…
31 août, parPaul Vergès : 2016-2026
31 out, sanm

Mézami, sé pa si zot lé konm mwin, mémwin néna linpréssion toulmoune i anparl manzé plizanpliss. Mi koné pa égzalktoman pou kossa, mé néna kékshoz i di amwin demoune i koz pliz aanpliss manzé é mi domann amwin pou kossa. Mi domann amwin pou kèl rézon dann zoinal, dann la piblissité, dann bann zémission radio osinonsa télé demoune i parl plizan pliss manzé.
Dopi lontan mwin l’avé romark in n’afèr, kissoi dann la zone demoune i marsh a pyé, kissoi dann la gar lo kar, épi dann tout zandroi lo moune lé anparmi, ni romark in pé partou néna pou manzé kissoi sikré kissoi salé partou néna pou manzé é pou sa i sifir ou néna dé katsou dann out posh. Lété konmsa demoune l’avé pèr mor d’fain. Anfin avè dé katsou wi pé kontante out lanvi kissoi pou ranpli out bouzaron, kissoi mèm pou anbète la boush.
Sa sé in konstatassion, mé sak i plé pa mwin sé kanin pé i panss zot i pé aprann anou ékonomizé. In tan mi rapèl bann fanm déor téi ramss la ké karote pou ékonomizé, donk pou pa gaspiyé. Mi roprosh pa zot sa, mé kan zot i komanss par trafik nout rossète manzé la moin lé kapab pète in kab. Mi koné pa kissa la di azot a qo moune déor i fo shanj nout rossète.
Mi rapèl in zour in madam réstoratriss demoune la parl aèl ké déssèrtin téi vé shanj nout rossète rougaye sossiss.lo mafdam té an kolèr é élla di : « Plito k’fé sa, akoz i sava pa rode in kamarad pou zot ? ». Mé dopi tan-la i kontinyé gaskone nourt bannrossète, fèr lé shoz in pé konm zot i v é. Astèr la mi di antanssion, sé nout patrimoine manzé k’i mète an danzé si tèlman ké kan wima nz dann in réstoran finalman wi koné pi koué wi manz. É l’èr-la lé possib kassiin kab kan wi rann aou kont toussala.
A bon antandèr salu !
Justin
Paul Vergès : 2016-2026
Mézami, sé pa si zot lé konm mwin, mémwin néna linpréssion toulmoune i anparl manzé plizanpliss. Mi koné pa égzalktoman pou kossa, mé néna kékshoz (…)
In kozman pou la rout
Le dérèglement climatique n’est pas tombé du ciel. Il a une histoire et des responsables. Depuis la révolution industrielle, les puissances (…)
À chaque grand sommet international sur le climat ou la biodiversité, le même rituel d’autosatisfaction diplomatique se répète, masquant à peine (…)
De 55 centimètres à 2 mètres d’ici 2100
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances