Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
27 zwiyé 2019, sanm

A s’ki paré la plipar bann métyé l’om va fé domin épi la plipar bann produi li va fabriké i égzis pa ankor sansa dann l’éspri bann savan épi dann désèrtin laboratoir. Kan mi pans sa mi doi avoué sa i déranj amoin in pé : zot i koné l’om lé konsèrvatèr é si i di ali : « Domin sé in révolisyon k’i atann limanité dsi in kantité poinn vizé é lé près sir konm i di, in bonpé lo shat i rokonètra pi z’ot ti ».
Dabor ni pé dir lo véjétal i sava roprann son droi par raport bann produi konm lo sharbon, lo pétrol épi lo gaz, konm sours lénèrji mé pa solman. Pa solman pars déza zordi i pé ranplas tout bann plastik i fé avèk pétrol par bann plastik i fé avèk bann vézétal : kisoi bann grin konm mayi, lo blé, sorgo, kisoi doboi, kisoi ankor kann épi d’ot é d’ot é d’ot.
Avèk kann i fé boushon shanpagn, I fé boutèye pou dolo, I fé ankor légo anfin konm moin la fini dir dann kann I gingn tir plis sink san sou-produi pou ansèrv demoun dann zot aktivité épi dann z’ot vi. Fèye zanana i pèrmète fabrik lo kuir vézétal olèrk pran la po bann zanimo pou fé sa. Avèk bann séréal i pé fabrik karbiran pou fé roul loto, kamion, vol l’aviyon si ni vé. Avèk koko i gingn fé in ta zafèr. Avèk longoz osi i pé fé déshoz.
Astèr si ni pran bann médikaman ni apèrsoi i pé fé in takon médikaman avèk bann vézétal é la matyèr lé la la plipar d’tan é sak i rèss pou fèr sé la roshèch pou trouv la molékul la bézoin pou fé lo médikaman pou soign demoun.
Pou finir, ni pé di dé pti mo dsu sak i apèl bann biotéknolozi. Kosa i lé sa ? Sinploman i rogard bien la natir, i konstat dann la natir néna kisoi bann plant, kisoi bann zanimo néna dé kalité l’om la bézoin pou sé désèrtènn shoz. L’èrla i fo pran modèl dsi la natir pou fé sak nou la bézoin, pars san plézanté la natir la invant in bonpé shoz avan nou : ni pans sé nou lo roi é la pa vré sé la natir la trouv tout zafèr avan nou. Ni pé soi ansèrv de li, sansa fabrik avèk nout prop moiyin bann zafèr li la fé avan nou. Mé moin l é sir an parmi nou néna d’moun sipèr fortish é sré valab zot i partaz avèk nou zot konésans, kisoi dann zournal, kisoi ankor dann kozman konm ni fé asoir mèm dann Sin-Dni.
An touléka, ni pé di, lo tan bann vézétal l’arivé é so kou isi ni doi pa mank lo trin é prépar nou osi nout révolisyon vézétal - nout révolisyon vèrt si zot i vé.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture