Après la protestation, où est le projet pour sortir La Réunion de la pauvreté ?
25 juillet, parCombattre les causes du chômage de masse
14 désanm 2010, sanm

Mi pans lé possib viv La Rényon é pass koté nout kiltir san rann anou kont. Sa lé vré, pars pou komansé, Lékol i zoué pa ankor son rol. Linivèrsité, lo pli souvan, son zyé lé tourné vèr lintéryèr son tèt. Bann télé i konfonn lékime avèk la mèr. Arzout èk sa, kan i vé fé in mézon bann sivilizasyon, na in pé i fé toute pou kasé. Amène la vi an parès léspri lé pli fasil ké fé travay son tète.
Dimans, ban z’asosyasion la fète Ati-Damba
Pou la sétyèm foi i fé so fète-la, la-ba dann l’Entre-Deux, é moin lé pliské sir, in bonpé d’moun i koné pa kosa i lé, é pou kosa i fé so fète-la. Lé normal, pars kolonyalism la fé tout sak i fo pou sa. Déssèrtin va pans sa lé byin pars, pou zot, lo modèl pou trapé sé lo modèl éropéin. D’ote va dir lé byin domaz ké lé konmsa, mé pétète san alé fouy sak nana pou fouyé, rode sak nana pou rodé. Romark, nana in pé nana lo rol pou ékléré dann la sosyété, mé ékléré koué si zot osi zot la pa gingn lo moiyin an avoir la limyèr pou klèr nout shomin.
Vante in pé bann gran shèf maron
Dimitile, Cimendef, Laverdure, Marianne, Héva, épi d’ote ankor... sa bann maron la shoizi la liberté. Sa bann maron té i sort Madagascar. Zot nom la vni ziska nout zénérasyon, é ni vé ni vé pa, zot la shoizi lo shomin zépine pou fé zot parkour. Zot la shoizi shomin la liberté. Moin lé sir, in pé noré préfèr lès azot dann fénoir, zot noré préfèr i parl pa banna sinon pou dir té in bann bandi té i anpèsh lésklavaz roul ron. Mi koné osi déssèrtin la touzour rèv mète banna anlèr pars i konsidèr azot konm in lonèr pou nou. Kèl lé myé, viv debout ou byin ajnou ? Shakinn i shoizi son shomin.
La sivilizasyon malgash, konm tout sivilizasyon, i vé k’i onor bann mor. Sé pou sa i kado azot in lamba pou done azot la konsidérasyon zot la pa gingné kan la mor la vni trap azot. An mèm tan, i domann lo bann désandan é toute sak i souète onor azot amontr zot solidarité épi zot fraternité, sak bann malgash i apèl "fihavanana". Ati-Damba é fihavanana, o fil i ini nout pasé avèk nout prézan é i guide anou dan l’avnir.
Justin
Combattre les causes du chômage de masse
Mézami bann marmaye lékol lé an vakanss, mé pandann tan-la bann zadministrassion i prépar la rantré skolèr é biensir i fé an sort sa i spass dann (…)
In kozman pou la rout
« La Voix des Origines : Ces géants qui ont pensé l’Afrique unie » — Épisode 9 : Épilogue
Rapprocher les lieux d’habitation des bassins d’emploi
Un guide du randonneur avec des messages rappelant les bons réflexes
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)