Atipik : In kaz fé dsi l’sab, sa i tienbo pa d’bout inn tyork sa !

11 désanm 2021, sanm Justin

Mézami mwin la touzour antande dir in lékonomi dévlopé sé in lékonomi bien divèrsifyé avèk in séktèr prodiktif bien misklé é malorozman sa la pa noute ka anou issi La Rényon, é shak foi l’Insee i sorte son bande shif épi son bande zanaliz ni apèrsoi, ané pou ané, moi pou moi, zour pou zour ni pran n oute distans par rapor noute dévlopman.

Atipik ! Oila kossa kissa ni lé, ala koman ni lé ! Nou lé atipik !

Lontan nou lété koloni é nou té oblizé soumète anou la loi Colbert : même in klou la koloni l’avé poin lo droi fé. ni doi fé sak la métropole i domande anou pou fé : èl l’avé bézoin kafé, nou la plante kafé. Kan èl l’avé bézoin dosik nou la plante kann é toute nout listoir la pass konmsa. Té i falé zésklav la mète demoune dann lésklavaz. L’avé bézoin zangazé l’ariv in ta avèk in paké emoune ésploita tayable é korvéab a mèrsi.

Zordi nou lé départman. Nou lé pi koloni. Kossa ni fé astère ? Ni kontinyé dévlope in lékonomi d’kontoir pars bande lobby la métroploe la bézoin avèk mission éspéssyal : transform larzan piblik an larzan privé é sa sé in n’afèr i marsh bien sof pou noute péi pars ni gingn pa dévlope son lékonomi. Nou lé frazil, nou lé dépandan é ni doi kontanrte anou d’ète konm ni lé.

Aprésa kan i ariv in krize nou lé bien annuiyé : la guèr 39-45 é nou la pass mizèr. La krize monétère é sa lété bien difissil pou nou. Krize sanitère é nou lé pri dan la min korbo. La krize, Sé in révéklatère noute karaktère atipik, noute dépandanss, noute fraziité.

La prèv ké noute lékonomi na poin in baze solide, lé trépé divèrsifyé, trépé dévlopé. Noute kaz lé fé di l’sab é li tienbo pa d’boute inn tyork. Zoli an aparanss, mé fèb trazikman fèb. Atipik !

PadportLuttes pour l’emploi

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus