Avan li la kozé moin téi pans konmsa ! Li a fine kozé é mi pans ankor konmsa !

14 févrié 2019, sanm Justin

Dann mon modékri la pass dann zoinal yèr moin la di mi pans pa gouvèrman avèk son l’anvoiyé lé sèryé : zot lé pa sèryé kan zot i di zot va fé bèss lo bann pri marshandiz ! Zot lé pa sèryé kan zot i ménas bann monopol épi bann z’oligopol in sèryé pinisyon. Pou kosa ? Pars ni viv é dopi si tan tèlmann tan dsou lo rézime bann monopol épi bann z’oligopol. Nout réjime sé réjime kolonyal épi néokolonyal é sa sé in kékshoz okin gouvèrnman la vouli toushé kansréti in brinn shové.

Mi pans pa zot lé sèryé pou in n’ot rézon : normalman kan ou i sava in vizite doktèr, li komans par fé in dyanostik, pou oir kèl maladi ou néna é aprésa solman li donn aou lo soin pou ou fé pou géri out maladi-normalman lé konmsa !- mé mi oi pa gouvèrnman l’apré fé sa avèk bann péi l’outremèr, La Rényon dann ta. La prèv ?

Nou lé départman dopi 72 zané é zot i oi bien dsi in késtyon prinsipal, la késtyonn dévlopman nou la pa avans in ta, nou la mèm kil an aryèr. Lé vré nou lé pi lo tan téi di la koloni i doi pa fé kansréti in klou, mé nou lé pa plis avansé : vi k’in tib dantifris nou la pi l’droi fé (la fèrm lo lizine), in kilo la farine nout droi lé aboli pou fèr, mèm nout kann épi nout sik lé ménasé. Fransh vérité, ni avans pa ni bate aryèr : i fo apèl in mimi in mimi, i fo apèl in tang in tang.

Alor pass aou dann télé si ou i vé, koz dann télé si ou i trouv out plézir ladan. Final de kont la késtyon d’fon èl lé pa pozé pars la késtyonn fon sé la kèl ? Sinploman pou bann ti kolon sé d’arzoinn lé dé bout par l’milyé é si posib avèk zot travaye - nou na poin la plime dan la min é poitan ! Si i réponn pa késtyon-la, lo rèstan lé initil, sé koz la boush rouvèr, sé koz pou pa la boush i désèk.

Avan li la kozé moin té i pans konmsa ! Li la fine kozé é mi pans ankor konmsa !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus