Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
14 désanm 2017, sanm

Moin na konm dan l’idé, nou rényoné, nou nan in vré problèm avèk bann zanimo, kisoi bann zanimo la mèr, bann zanimo la tèr, bann zanimo dann l’èr, kisoi mèm zanimo rant zanimo. Kan mi di sa mi parl problèm domoun avèk rokin, mi parl bann shien koman i atak bann zanimo d’élvaj, mi parl bann shien zapa ppou pèsh rokin.
Dopi dé troi zour i parl bann sakrifis zanimo é ala ké sé nout bann konpatriyot tamoul lé vizé so kou isi. Ala k’in pé la mète in pétisyon an lign pou domann défann bann sakrifis zanimo mé éspésyalman dann bann sérémoni tamoul…
Moin sré tanté d’dir in n’afèr konmsa lé vyé konm lo mond. Antansyon mi vé pa anparl bann sakrifis imin : pou sak i koné lo drame Iphigénie sa la pa in sogré pou zot, pou sak i souvien dann l’ansien téstaman koman Abraham la mank koup lo kou son garson. Rozman, Bondyé la ranplas Isaac par in mouton é sé konmsa la sov garson Abraham.
Pou arvir dsi lo pétisyon pou arète bann sakrifis dovan la shapèl sansa otour lo karé d’fé, i paré nana ziska sinkant mil pèrsone la sign pétisyon la. Mi koné pa konbien noré sign in pétisyon pou tyé bann rokin. Mi koné pa ankor konbien noré sign pou anpèsh tyé kok épi bèf. Mi koné pa ozis konbien d’moun noré sign in pétisyon pou k’i tyé bann shien divagan, sak i atak bann zanimo dann park demoun.
Zot va dir amoin mi mélanj in pé tout é i pé donn azot rézon pars lo késtyon pozé i konsèrn la soufrans bann z’animo, lo patrimoine rényoné épi la pratik bann rolijyon. Donk ni pé dir sa séin bann késtyon inportan é sa i règ pa dann in pétisyon é mèm pa par in désizyonn d’préfé. An touléka, sak moin lé sir, sé si ou mète dofé kékpar, i fo komans par réfléshi koman tinn ali.
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?