Avan mète dofé, komans par réfléshi dsi lo moiyin ou nana pou tinn ali

14 désanm 2017, sanm Justin

Moin na konm dan l’idé, nou rényoné, nou nan in vré problèm avèk bann zanimo, kisoi bann zanimo la mèr, bann zanimo la tèr, bann zanimo dann l’èr, kisoi mèm zanimo rant zanimo. Kan mi di sa mi parl problèm domoun avèk rokin, mi parl bann shien koman i atak bann zanimo d’élvaj, mi parl bann shien zapa ppou pèsh rokin.

Dopi dé troi zour i parl bann sakrifis zanimo é ala ké sé nout bann konpatriyot tamoul lé vizé so kou isi. Ala k’in pé la mète in pétisyon an lign pou domann défann bann sakrifis zanimo mé éspésyalman dann bann sérémoni tamoul…

Moin sré tanté d’dir in n’afèr konmsa lé vyé konm lo mond. Antansyon mi vé pa anparl bann sakrifis imin : pou sak i koné lo drame Iphigénie sa la pa in sogré pou zot, pou sak i souvien dann l’ansien téstaman koman Abraham la mank koup lo kou son garson. Rozman, Bondyé la ranplas Isaac par in mouton é sé konmsa la sov garson Abraham.

Pou arvir dsi lo pétisyon pou arète bann sakrifis dovan la shapèl sansa otour lo karé d’fé, i paré nana ziska sinkant mil pèrsone la sign pétisyon la. Mi koné pa konbien noré sign in pétisyon pou tyé bann rokin. Mi koné pa ankor konbien noré sign pou anpèsh tyé kok épi bèf. Mi koné pa ozis konbien d’moun noré sign in pétisyon pou k’i tyé bann shien divagan, sak i atak bann zanimo dann park demoun.

Zot va dir amoin mi mélanj in pé tout é i pé donn azot rézon pars lo késtyon pozé i konsèrn la soufrans bann z’animo, lo patrimoine rényoné épi la pratik bann rolijyon. Donk ni pé dir sa séin bann késtyon inportan é sa i règ pa dann in pétisyon é mèm pa par in désizyonn d’préfé. An touléka, sak moin lé sir, sé si ou mète dofé kékpar, i fo komans par réfléshi koman tinn ali.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus