Avan zot la débark Zilo, nout péi té i égzis déza !

25 zanvié 2016, sanm Justin

Mi koné pa si zot la romarké, mé dmoun i sort déor, kan zot i ariv isi zot i vé rofé nout kiltir. Zot i mète lo féminin ousa na poin ! zot i di « la moufia ». Zot i antan in mo, kontan konm pa dé, zot i pans sa sé in l’éksprésyon dan la lang kréol. Moin la mèm antann in zour in moun domann bazardyé in kèr d’shoushou olèrk in shoushou. I parétré volay griyé i vann dsi l’bor shomin I apèlré ”volay la pousyèr”. Mi arèt la pars, zordi, mi vé anparl in mo demoun I mète partou si tèlman ké li vé pi di arien, sirtou pa pou fé valoir a nou.

So mo-la sé lo mo péi. Moin pèrsonèl, moin téi koné kok péi, poul péi ! Moin té i koné osi lo kontrèr konm gouyav de Frans. Mé zordi lo mo péi la fé pti : i di par ébzanp ni vé pi la loi péi ! I di osi zouvriyé péi pou fé la shapèl tamoul ! Parl pi l’arshitèk péi ! Parl pi bann shèrshèr péi ! Talèr va anparl anou lo bak péi, la kiltir péi, lo téat péi… L’èr-la, i fo fé travay nout tète pars si lo mo péi sé pou fé valoir anou, sé in shoi mé si sé pou abès anou, alor la sé in shoi mi aprésyé pa, pèrsonèlman.

Aprésa si ni kalkil kisa i donn lo labèl péi ? Sé lo zournalis, souvan dé foi, k’i sort débarké, sansa lo o-fonksyonèr k’i vien aprann anou bien viv dann nout péi. Dir k’in pé rant nou, i ador lo labèl kalité demoun i sort arivé i désid donn anou ! Dir ké in pé rant nou i sousyé demoun i sort déor nana in bon l’opinyon dsi nou ! Mé z’ami, La Rényon sé in péi rouvèr, donk sak i vé i lé posib rant shé nou, mé obli pa in n’afèr : avan zot la débark Zilo, nout péi té i égzis déza. I vé, i vé pa, sa lé konmsa é pa otroman !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus