Avèk demoune konmsa noute pi néna rossours pou li avanssé

9 désanm 2021, sanm Justin

Mézami, yèr mwin l’avé la shanss suiv in passaz de thèz linivèrsité. Par l’fète mwin lété pa dann linivèrsité La Rényon mém, mé mwin la suiv sa déyèr lordintère. In lékspèryanss mwin la trouv intéréssan, antouléka pou mwin.

In l’éprèv difisil, long dan lo tan, mé ki pèrmète d’apré mwin, konète sak lo kandida-par l’fète té inn kandidate-néna dann son kof, par raport sak toute bande shèrchèr la rodé, la ékri, épi la di avan èl. Intérèssan ossi pars sa i pèrmète la kandidate dsi lo poinnvizé son limazinassion, esplike son bande tèze pou ariv a trape lo rézilta k’èl i vé trapé.

La kandidate néna déza in gran parkour, konm amontrèr bande marmaye néna difikilté pou aprande, pa pars zot lé pli boushé ké lé z’inn épi lé z’ote, mé sirtou pars zot néna difikilté d’aprande lir ékrir kozé dann franssé alé oir zot lang de néssans sé lo kréol é zot i koné pa franssé.

Déza ké bande marmaye-la lé an difikilté, ala ké zot lé blijé kozé, lire, ékrire dann in lang zot i koné prèss pa-antouléka la mètrèss i doi fé konmsi zot i koné. Poukoué sa ? Pars franssé la pa zot lang. Pars lédikassion nassional lé nassional é la Franss i koné arienk in lang nassional é sé lo franssé.

Mé oila ké lédikassion nassional i rouv in pti pé la porte pou donn kréol in pti plass pou li rantré. La pèrsone mi di azot lé passioné, èl lé sossyal dann lo sanss èl i yèmré oir bande marmaye son péi réissir zot parkour lékol é sa sé in gran mérite pou èl pars an pliss èl la majine la lang kréol konm zoutiye pou la réissite parkour son bande marmaye lékol san trass in kroi dsi lo franssé.

Pou sa, èl la pa rèss a parèss son kaz, mé èl l’aprande, ziska la lissans, ziska lo kapes, ziska l’agrégassion-el la gingn sanéna inn-dé moi, é oila k’èl l’apré pass son doktora. Pou rande sèrviss kissa ? La dèrnyère rou dan la sharète, lo bande zanfan dann la difikilté é sé pou zot èl la fé lo parkour k’èl la fé ziska zordi koze dovan in ziri, dann l’ordinatèr, pou amontr son kapassité dann in mission difisil konm mwin la fine di an-o la.

Nou va an roparlé pars avèk demoune konmsa noute péi lé paré pou alé pli loin domin. Laurence Dalleau Gauvin vi k’sé son nom, lo péi i konte bonpé si ou épi demoune konm ou. Justin i pé dira ou bravo ? Pars sa i mérite in gran bravo.

PadportLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus