Panss lo franssé, panss ossi lo kréol

Avèk konm soussi lo bilinguisme a vnir.

11 juillet 2023, par Justin

Zordi mi sorte aprann in n’afèr é sète afèr-la sé in kékshoz i apèl « Des ligne en ligne », in l’invitassion pou ékrir pou sak i vé, fé par bande médiatèk la Cinor- ékrir sak ni vé, oila in bone shoz é mi doute pa ké néna bonpé d’moune i yèm lékritir, néna dé shoz a dir é avèk in pti kou d’pouss mi panss zot v’arivé.

Lo tik-tak lé bien pars lo kou d’pouss sar doné par in lékrivène bien koni issi La Rényon é kélk’in néna déza in bon parkour dann la litératir. El i apèl Joëlle Ecormier é sa i di anou in n’afèr biensir, zot ossi mi éspèr.

Avann alé pli loin m’a dir azot mwin lété in pé trakassé pars lo linvitassion lé ékri dann franssé é pa an kréol. Dann mon kèr mwin téi di : « Ni sava pa artourn an aryèr ? kant mèm ! ». Ni sava pa artourn dann tan lété défandi koz an kréol épi krash atèr !

Mé orozman lo latlyé sar biling, dann franssé épi dann kréol é pou mwin sa sé in bone afèr. Astèr i fo sak la plime i grate an kréol rényoné, i ézite pa partissip lo latlyé. Majine in kou toute bande partissipan i désside ékri dann la lang franssé- kèl onte pou nou, kèl onte pou sak i panss an kréol i rèv an kréol, i réspir an kréol.

Mi di sa konmsi mwin néna la krintiv mé mwin lé pa trakassé, pars noute kréolité i done pou krazé sé tan issi. Mèm sa mézami, mi yèmré i fé l’apèl pou partissipe lo latlyé dann lé dë lang. Ni panss lo franssé ok, mé alon panss ossi noute lang kréol rényoné.

A bon antandèr, salu !

N.B. Si par azar mwin la manke in lépizode mi domande èskiz otroman panss sak mwin la di.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus