Avèk l’otonomi, nou va manj galé. Sa lé a oir !

4 séptanm 2017, sanm Justin

Oplis lo tan i pass, oplis ou i trouv nana dé shoz pou avansé, é oplis ou i trouv dé shoz pou avansé ou i apèrsoi désèrtin la vréman roul anou dann la farine. Na poin lontan moin té apré ékout la radyo é moin la antann in moun apré dir nou la fine ésèye in pé tout kultur, arien la pa marshé astèr dann kèl diréksyon i fo ni dévir pou avansé. Kozman-la, moin la antann sa dann la boush in moun téi di plantasyon kann lé fini é pliské fini .

Ala ké lo boug i anons konm in gran doktèr, nou la fine ésèye plant de ri é nou nou la rété pars plantasyon-la sa lé pa rantab shé nou. Bien antandi l’avé poin pèrsone an fas dé li sof i zournalis pli okipé fé marsh son mikro ké avèye si lo bou g i di la vérité sansa si li l’apré sharj delo. Kansréti vérifyé si lo moun lé konpétan pou parl bann z’afèr konmsa…

An parlan ! Zot i koné nout parti la mète dan son program la késtyonn la sékirité alimantèr é mi pans, konm d’abitid, li oi pli klèr k’in bonpé gran doktèr, kozèr la boush rouvèr. An aryèr dsi zot tan alé oir zot i kroi zot lé an avans par raport a nou.

Moin la fine rakont in zistoir é mi souvien sa konmsi lété yèr : in dantist, d’apré sak li té i di, révolisyonèr, nana bien lontan té apré di amoin in n’afèr : solon li, solon bann ransègnma sours sir, kazima n pri dann la sours, té i di amoin l’élvaz bann vash pou dolé lété pa posib isi La Rényon. Pou kosa ? Pars l’avé poin sak i falé dann nout tèr pou an avoir in lé korèk . Ni koné la suit, mèm si zordi nana désèrtin problèm konm zot i koné.

Mi pans galman kan nou té i réklam l’otonomi, in bonpé d’moun té i di si la rényon i gingn l’otonomi, nou va manj galé. Pétète in pé i pans ankor lo mèm z’afèr, san alé vérifyé pli loin ké sa. Poitan lo tan zordi la pi lo tan 1960 ! Poitan koméla la konésans i difiz san aré dsi internet é sak i koz li pé pa an avoir l’ignorans konm éskiz ! An touléka, sak mi koné sé ké la sékirité alimantèr, sa sé in n’afèr ni p étrapé provik ni koné shanjé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus