Avèk la résponsabilité, ni pé rouv bann port zordi lé fèrmé

11 séptanm 2018, sanm Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi antann azot apré parl la sékirité alimantèr pou nou isi La Rényon. Kozé lé bon : a oui, ni pé dir. Pou kosa mi di sa émi pran pa bann rouj-de-fon o séryé kan zot i grenn z’ot litani ? Pars moin la bien ékoute bann z’ansien é moin mèm moin néna souvnir. Souvnir in tan téi mank anou bokou d’shoz. Dann tan-la La Rényon lété izolé par rapport la guèr trant nèf-karann-sink. L’avé près poin manzé, près poin médikaman, linz lété rar vèye pa. Donk, kan zordi, in pé i di La Rényon i pé viv an sékirité alimantèr, sa i rapèl amoin si tan tèlman mové souvnir ké moin néna n sèl anvi sé d’fé fèrm azot z’ot také. Sak la di : « La lang la poin lo zo l’avé bien rézon ». Tok ! Pran sa pou toué !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, sak ou i lé paf é pou étone amoin. I ariv pa ou kalkil in pé dann kèl sistèm ékonomik nou lété ? I ariv pa ou d’pansé nout problèm téi vien pa par raport nout posibilité mé par raport lo sitèm nou téi viv dodan ? Dann tan ou i parl matant lété la koloni donk la dominasyon épi l’ésploitasyon kolonyal. Dann tan-la galman bann méyèr tèr lété dan la min bann gro propriyétèr. Donk la grann mass demoun l’avé lo mové tèr épi par pti bout pti bout. Donk in sistèm la plipar d’moun téi viv p amé téi sirviv.
Astèr zordi ? Si bann ro propriyétèr na pi bonpé, lo sistèm kolonyal la vni néokoonya é li la pa bon non pli. Dizon in guèr i pète, bato i ariv ppi shé nou, vite fé mal fé, bann rényoné i krèv do fain… D’apré ou matant moin l’apré done aou rézon la ? Non, mi done pa ou rézon, sèl shoz mi di nout sistèm agrikol la pa bon é si ni shanj pa n ou va romète anou dann danzé si zamé in zour... Si ni shanj nout sistèm ékonomik, l’èrla ni pé an avoir léspoir sov anou apar nou mèm.
L’otonomi énèrzétik i rouv anou son bra ! La sékirité alimantèri rouv anou son bra ! Dévlopman indistriyèl galman avèk lo matyèr griz bann rényoné. Alor matant, sak ni doi fèr sé shanj sistèm. Nou néna in nom pou sa nou : ni apèl sa la résponsabilité. Sé sa k’i fo pou nou ! Sé sa k’i pé rouv anou bann port zordi lé fèrmé. Tok ! Pran sa pou ou !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus