Avèk lotonomi alimantèr, ni pé rante dann shomin nout dévlopman : in sèl fiziye pou tir in bonpé bal !

4 octob 2022, sanm Justin

Mézami konm mwin la fine dir azot lotonomi alimantèr — lotosifizans — sa sé in lidé opliss i sava, opliss sa i plé d’moune. Pou kossa ? Pou in bon pé rézon.

Dabor pars li lé possib issi La Rényon, konm dann in bonpé bannzil.

Dézyèmman, pars si i ariv in mouvman la guèr konm bonpé pé i yèm zoué avèk sa koméla, nou v’ariv a manke manzé é sé pou sa ni doi prépar anou dann in ka la guèr i pète i grène in pé partou.

Troizyèm rézon sé ké lotonomi manzé sé galman lotonomi dann tizane pars bonpé a nouritir sé pou nou bonpé tizane. In kamarade la di amwin konmsa, koméla, ni pé an avoir pliss san kalité tizane, parl pi domin avèk lo dév lopman bande prodikssyon.

In kartriyèm rézon, sé pars la-dan néna travaye pou rényoné, konm Maurice néna pou morisyen, Sésél pou séséloi, Komor pou komorien, é pou malgash épi pou d’ote ankor.

Mi rapèl mwin la lir in létide fé an Franss é ki amontr avèk in léktar la tèr, i pé nouri in famiye é fé travaye plizyèr pèrsone, si wi obliye pa transform oute produikssyon inn-dé moune... Sa i vé dir si i mète 7000 éktar an produi pou lotosifizans alimantèr, diréktoman i pé done travaye lo doub de moune, é plizyèr foi pliss pou transform bande produi.

Dann so lotosifizanss-la, néna in gran dévlopman pou trapé, in bonpé plass travaye pou kréé, in bonpé léshanj avèk noute bande voizin.

Sé toussala mé zami ni pé trape avèk lotonomi aliantèr — in sèl fizy pou tir plizyèr bal. É par la ni pé fé avanbss noute péi. A bon ékoutèr, salu.

Justin

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus