Avèk nout résponsabilité, nout l’ékonomi la prodiksyon va antame son marsh an avan

12 zanvié 2017, sanm Justin

Mi souvien, in foi, nana bien lontan déza, in moun, mi rapèl pi kisa la poz Paul Vergès in késtyon. Késtyon-la té i port dsi lo dévlopman La Rényon konparé avèk Moris dann lo ka La Rényon noré fine gagn l’otonomi. Ni koné Moris, kom i di, sé in dragon dann l’oséan indien é ni pé dir nout voizine sé in péi émèrjan avèk in for dévlopman pou son l’ékonomi. Nout kamarad la fé pou répons : La Rényon nora té dévlopé konm nout voizine, l’il Moris.

Ni koné ké la pa lo ka zordi : zordi, toulmoun i rokoné, bann rényoné i viv myé ké bann morisien, mé ni viv sirtou dsi in politik transfèr l’arzan, pars késtyonn dévlopman nout bann fors prodiktiv, nou lé an aryèr par raport l’il Moris. Si i rogard nout kapasité pou ésport marshandiz nou la produi isi, nou lé blijé romarké nou lé bien an rotar. Nora pa été lo ka, si l’éstati lanspèk ké nou nana zordi lété fine soté an favèr d’inn éstati pli méyèr pou nout dévlopman.

L’Insee pou son par i di nou sé in départman atipik. Atipik : kosa i lé sa ? Sa i vé dir néna désèrtin paramète lé favorab, lé o vèr si zot i vé. Mé nana osi désèrtin paramèt lé pa bon pou nou : nou lé mèm dann lo rouj. Mi sava pa dir tout lo bann poin vèr, é tout lo bann poin rouj, arzout èk sa tout bann poin lé z’ot koulèr. Mé tout rényoné i rann azot kont par zot mèm kosa k’i marsh isi, é kosa k’i marsh pa, é kan i marsh, sé dann l’intéré kisa.

Zordi ni domann plis résponsabilté pou La Rényon é pou bann rényoné. Donk so kou isi, mi poz la késtyon an avans. Si ni pé gingn nout résponsablilité, dann kèl l’éta nou sar dann dis-kinz-vintan a kondisyon ni fé l’aplikasyon nout program vinn-sink poin ? Sanm pou moin nou vaantame nout marsh an avan dann la diréksyon lo dévlopman nout l’ékonomi la prodiksyon. Nou lé kapab !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus