Ayayay ! Kout amoin z’ot tout, goni vid i tienbo pa d’bout !

6 novanm 2015, sanm Justin

Dann sid Madégaskar demoun i arkomans soufèr la fain. Dann in réjyon, dopi sink moi la plui la pankor tonbé. Demoun i pass lo tan pou rode in n’afèr pou manzé si tèlman ké dann in famiy in z’anfan lé mor avèk la fain san ké lo famiy i romark : in gran-matin lo kor z’ot z’anfan té fine fré… mor d’fain ! Nout solidarité la-dan ? Kan Paul Vergès lété prézidan la Réjyon té i mank pa majine nout bann kouzin malgash, kisoi kan siklone té i pass, kisoi kan l’avél’inondasyon, kisoi dann tan la séshrès épi téi vèrs in moné la réjyon pou diminyé z’ot soufrans. Dopi 2010 i pans pi banna konm té i pans avan. Lo tan l’égoïsité la rotourn an fors.

Si ni parl la séshrès, koméla, in pti pé partou dsi la tèr lo moun la fine trouv lo moiyin pou vanj kont sa. Nana i bonpé téknik pou sa mé in bonpé sak la bien bézoin i koné pa so bann téknik-la. Nana bann z’ONG i difiz la bone nouvèl mé z’ot na poin lo moiyin k’i fo é bann péi i gaspiy l’arzan pou fé la gèr plito ké pou vanj kont la famine. Nana bann program in pé partou pou sa, mé bann l’androi lé si tèlman anklavé ké lo program i ariv kan lo moun la fine mor. I ariv galman ké la gèr i ramène ziska zéro lo z ‘éfor bann plantèr.

Arzout èk sa lo gaspiyaz ! Moin la vi dan télé in famiy fransè i gaspiy ziska vin kilo manzé dann in ané. Lé sir i gingn pa trap lo manzé gaspiyé pou amenn dann bann péi i soufèr la famine. Biensir ! Mé kan ou i pans dsi la tèr demoun l’apré mor afors ète san manzé, sé in rash-kèr kant-mèm… Moin na touzour dann mon zorèy in shanté La Rényon dann tan la guèr té k’i di konmsa : « Ayayay ! kout amoin zot tout, goni vid i tienbo pa d’bout ! » é mi pans tan-la la pankor fini.

PadportMadagascar

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus