
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
5 désanm 2023, sanm
Mézami dann toute zafèr néna in lakssion ofissyèl, épi in l’akssion an maron. Souvan dé foi lakssion ofissyèl i sifi pa, mèm lé danzéré lèss ali toussèl — I fo akonpagn ali par in lakssion an dsou in lakssion an klandéstinité, in lakssion an maronaz bien itil.
Souvan défoi kan mi rotourn in pé dsi noute listoir, mi oi de toutan in lakssion an maronaz, épi in lakssion ofissyèl : lakssion ofissyèl sa sé lakssion roganizé épi kanalizé par lo pouvoir é lakssion an dsou sé sète bann mouvman, bann militan, interdi, sansa toléré, antouléka bien vivan dan lo pèp épi son l’avan-garde.
Biensir mi pouré anparl la lang kréol, in gran térin lakssion pou bann mouvman, bann militan, pou bann kontropouvoir, in travaye an long - diré pou fé avanss la koz ; kissoi in travaye dann la roshèrch, kissoi la lite sinploman la lite, avèk son bann sikssé épi son bann zéshèk. Mé lo pèp maloya, lo pèp séga, épi kabaré, la zamé dékilé.
Kanssa bann militan va désside rakonte in pé, ékri in pé par kèl shomin malizé zot la passé pou nou ariv l’androi ni lé zordi ? Kèl shomin fé mézami pou sorte dann tan noute patoi sinpatik pou ariv dann la lang noute pèp kréol rényoné... landroi mi lé dann mon panssé i amenn amwin rapèl in n’afèr.
Si mi tronp pa, sé lo gran Boris Gamaleya, la fé marke dann bann tèz lo PCR pou son promyé kongré lo mo lang pou noute kréol rényoné & mi pans sé la promyèr foi téi marke sa noir dsi blan.
Mé néna in kantité domène lakssion an maronaz i doi trouv son plass. Dimansh Ary té apré parl lo gran krime konte la foré l’apré fé dan lé o La Chaloupe. Biensir i fo konte dsi lakssion ofissyèl, mé zot i kroi pa laksion anmaronaz li ossi li pé done son rézilta.
Dimans Elie la parl la bio-divèrsité é lo karaktèr obligatoire pou défann ali ébin i fo konte dsi lakssion ofissyèl, mé galman dsi lakssion an dsou par bann militan...I fo fèr biensir ! I fo téorizé ziska ké lidéolozi dominante konte noute bio-divèrssité, i lèss la plass lakssion militante, lakssion popilèr, lakssion an dsou, lakssion an missouk, l’akssion an maronaz.
A bon antandèr, salu !
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)