Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
24 zwin 2008, sanm

Dann tan lontan, kan téi fé in match la Redoute, kan bann kouzin morisien té i vien rann anou in vizit, kisoi lékip "Dodo" sansa la "Fire Brigade", nou té i gingn galo, é galo sérié. Nou té i ankès par la dis-douz bi, san marké bien sir : i fo bien akèy nout z’invité. Si tèlman k’in zour, lo goal-keeper - pou nou té in "gol ki pèrd", pou Maurice "té in gol k’i gingn" - la gingn somèy épi la ral son karang dann boi.
Lé vré, sa lété pa l’ékip de Frans. Sète-la nana in gran l’antrénèr, fransh vérité ! Épi in gran kominikatèr. Tro gran pou nou, vik la plipar d’tan, ni konpran mèm pa koik li di. Si li koz konm sa avèk lo bann zouèr, lé pa étonan banna i fini par kroir dann foutbol i fo sirtou pa mark lo bi. Touléka, banna la bien aplik konsign-la, konmsa zot la rotourn z’ot kaz pli vite k’i fo. Zot l’avé bien bézoin ropoz in pé.
Soman lo lantrénèr la di : Pays Bas èk l’Italie la zok a nou, pé s’fèr lé dé i ariv an final, konmsa bann fransé va oir la pa marmay lékol la bate a nou. Kossa li la di la ? Ala k’lo Pays Bas i gingn lo kou avèk la Russie, épi l’Italie i kour karté dovan l’Éspagne. Bèf i trap avèk la kord, demoun i trap avèk la lang.
Solman kossa ou va fé, mon kamarad Doménech, si balon lé ron, li lé ron pou toulmoun. Lé vré, la pa vré ?
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial