Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
7 avril, sanm

Mézami zot la sirman antann néna in léskandal rassis la pète laba dann in télé sirtou ké momandoné bann pèrsonalité la Rényon la mélé : nou la lir lo poinnvizé madam Huguette Bello, lo député Naillet, la zoinaliss Memona Hintermann-Affejee épi d’ote ankor. Lo télé sé CNews é mwin néna kamarad i yèm ékoute sa pars li di ladan li aprann dé shoz. Tanmyé pars so foi issi pou aprann dé shoz li la du aprann. Kossa la spassé ?
Néna in nouvo Mèr laba dann la komine Sin-Dni dan La franss ébin télé la roganiz in lémission avèk li. Normal ! mé mi koné pa pou koué — mi dovine-la télé la fé koz in psikolog — lé assé rar kékshoz konmsa pou anparlé. Mwin la zamé antann dir kan bann gran shèf blan lé invité i fé vni in psikolog pou démaye zot pèrsonalité… Pars i fo ni koné lo mèr Baly Bakayoko lé né dan La franss d’in famiye téi sorte dan in péi i apèl Mali é li lé noir.
In kouyon i pé z’ète danzéré, é in psikolog galman pars lo boug la dégène sa syanss épi li la fé in gran détour par lorizine l’imanité épi li la anparl l’Homo Sapiens, épi lo bann gran sinz la komanss marsh doboute, néna pli lontan ké lontan, la parl lo shèf épi son gou pou komandé si tèlman ké linvité la vite sézi li l’avé tonm dann in konplo rassis-antouléka li la konprann lo télé noré pa koz konmsa avèk in shèf blan. Sa la rapèl ali toute bann méssaz rassis demoune la anvoye pou li dann la kanpagn zélékssion mèm si li la pass promyé tour é mèm apré pars sa i kontinyé…
Rassis ? Sa lé pini par la loi mé déssèrtin pèrsonaz piblik, déssèrtin média, l’apré rode banaliz l’afèr pou k’in zour tribinal i fini par obliye la loi épi son laplikassion… Astèr i fo mi anparl Mémona Hinterman : néna in lyssé Moufia i porte son nom pars èl lé sélèb dann son métyé gran reporter. Donk lo madam la vni dsi C New pou prézante son dèrnyé liv é alé savoir pou kossa èl la di « Si astèr i pé pi anparl l’homo sapiens pou in noir oussa i sava, mé lé ding ». Antouléka manyèr èl la mète son kiyèr sal dann marmite i kui pa pou èl la fé l’èr èl ossi èl i fé parti bann banlizatèr kozman rassis… é sak lé kont lo rassism la réaji é sa lé bien normal.
In romark : Kan wi sorte La Rényon sré normal évite ansèrv inn-dé mo, épi inn-dé zékspréssion. lésklavaz, langazism, lo kolonyalism lé ankor sho sou la sann é lo shabouk madam Desbassyns lé ankor kashyète par-la pou lo ka ou bann tan-la i rovien.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)