Bande fam dann lo dévlopman rural l’Afrik

16 mars 2023, sanm Justin

Mézami souvan dé foi mi rogarde bande vidéo é mi antr’apèrssoi lé shoz i shanj in pé laba dann bande kanpagn l’Afrik.. Lontan téi spass in pé konm issi marshé forain : wi amenn sak ou la rékolté épi wi vande. Astèr si ni pran in légzanp : lo manioc… Issi wi plante manioc, wi arash ali kan li lé bon pou arashé épi wi vande. A l’okazyon, wi amenn galman brède manioc pilé épi wi vande.

Astèr kossa k’i éspass dann bonpé péi l’Afrik : bande madam i plante manioc, zot i rékolt épi zot i transform sa shé zot. Pou fé kossa ? manjé pou la famiye, é anpliskésa, la farine, pars néna pti mashine pou fé la farine, tapioca konm nou néna issi, lo gari - la chair maniok fèrmanté épi toréfyé é aprésa bande madam i vande sa dsi bande marshé — Sa lé lo pliss konsomé é lo pliss komèrssyalizé. Anpliské sa, avèk la po maniok i fé manzé pou zanimé. Total kapital pliss in dizène sou-produi i vien gonf lo pla bande famiye épi i ède bien anvoye bande marmaye gran lékol, l’inivèrsité, dann la formassion proféssyonèl. In promèss pou l’avnir !

Mi oi ossi lo randman in pé partou i ogmante : sa lé vré pou dori, mé sa lé vré pou lo blé dann l’Ethiopie, banane plantain dann la Kote d’ivoire, dori i goumante konm lo ri Nerica é avèk le sirpliss lo randman bande madam la kanpagn i ékipe zot foiyé, épi i amélyore zot nivo d’vi.

Si tèlman ké la kanpagn i modèrniz é bande madam i pran plizanpliss la plass dann lo dévlopman l’Afrik. In pé partou bande madam i roganiz azot konm shèf l’antropriz é zot i rovandik in méyèr plass dann la vi ékonomik, sossyal, kiltirèl, mèm dann bande rolassyon avèk lé z’ot péi.

Antanssyon sa i vé pa dir l’inégalité rante bande bononm épi bande fam la disparu. I rèste ankor in bonpé pou fé mé firamézir bande madame i rékipère dé droi zot l’avé poin ziska zordi. Antouléka, sa in shanjan i promète pou l’avnir. Sirtou ké anplisské sa bande z’anssyène puissanss kolonyal i oi zot pouvoir diminyé par rapor bande puissans nouvèl. Mé nou vaoir sa in ote zour.

A bon antandèr, salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus