Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
6 zanvié 2023, sanm

Mézami, l’ané 2022 i sorte dévir lo do avèk nou - zordi déza lo sis zanvyé 2023 - donk lé ankor normal ni kalkil in kou landroi ni lé, dann kèl dirékssyon ni doi alé, koman nou va ansorte anou dann l’ané i sava koul konm dolo dsou noute pyé... Sak lé vré pou in moune, pou in famiye, pou in sossyété, lé vré galman pou in pèp é pou in péi é dann in ka konmsa, biensir ni vé anparl La Rényon, lo péi, épi lo pèp rényoné.
Li avanss, li rokil, li rèst an plass ? Kèl l’avnir li rézèrv son bande zabitan ? Si nou lé dann in bon pass pou nou, in pass i amenn anou dann in myézète pou noute popilassion, sansa dann in movèz pass lé bon pou ral anou an aryèr ? Ala noute bande késtyon é mwin lé sirésèrtin in pé i poz azot késtyon konmsa.
Toulmoune i doi, sansa i pé poz ali bann késtyon-la. Pèrsone lé diskalifyé pou poz ali késtyon konmsa mèm si nou na poin noute toute lo mèm konpétanss, lo mèm kalifikassyon, mé sa i vé pa dir nou lé diskalifyé pou poz anou késtyon konmsa.
Astèr pou kossa mwin pèrsonèl mi poz amwin késtyon konmsa ? Mon réponss lé sinp pars dann mon majinassyon mi éspèr oir mon péi anlèr, é touzour in pé plisss anlèr... Mwin la fine di é pa arienk in foi, dann mon majinassion, mi oi mon péi konm in péi dévlopé. Dévlopé ? Sa i doi dir azot kékshoz sirman. In péi dévlopé ? Zot ossi zot i doi an avoir sa dann in pti koin zot koko d’tète.
Pou d’ote la késtyon i poz pa konmsa. La késtyon i poz par konparézon dann nout l’anvironeman. konparé lé plizanpli intérèssan : konpar la Rényon, avèk Maurice ; konpar La Rényon avèk Madagaskar, La Rényon avèk bande péi l’Afrik de l’est épi d’ote ankor… Ni pé di, noute statu i done anou déssèrtin zavantaz mé nou lé a d’mandé si ofiramézir noute éstatu i risk pa d’ète in boulé sanm noute pyé pou nou plito k’in avantaz.
Mézami sak mi di azot sé ké ni doi poz anou késtyon dsi noute l’avnir, dsi l’avnir noute famiye, noute l’antropriz, nout shantyé, é final de konte dsi noute péi épi son bande zabitan. Lé normal ni poz anou késstyon, lé lézitime ni poz anou késtyon konm sa.
A bon antandèr salu.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture